hrvatski

Odvojene škole-podijeljeno društvo: može li škola pridonijeti socijalnoj integraciji zajednice nakon rata?

Zajednice se nakon rata suočavaju s izazovima ponovne izgradnje povjerenja i uspostave odnosa koji će omogućiti njeno normalno funkcioniranje. Kroz iste izazove i teškoće prolazi i grad Vukovar u kojem i dalje žive i Hrvati i Srbe, ali su njihovi socijalni odnosi opterećeni ratnim zbivanjima i izvan formalne sfere svedeni na minimum. Ova je podjela na život u odijeljenim etnički zajednicama vidljiva u svim sferama socijalnog života, a proteže se i na područje školovanja. Djeca u Vukovaru idu u odvojene razrede, podijeljena su na temelju jezika, odnosno etničke pripadnosti, a nastava se odvija ili na hrvatskom jeziku ili na srpskom jeziku i pismu. I premda hrvatska zakonska regulativa predviđa mogućnost posebnih oblika školovanja pripadnika nacionalnih manjina, način na koji se ta mogućnost u Vukovaru i drugim dijelovima Podunavlja provodi u praksi znači potpuno odijeljeno školovanje djece iz hrvatske i srpske etničke zajednice. Ne dovodeći u pitanje pravo djece, pripadnika manjina, na posebne oblike školovanja, otvara se problem njegove organizacije. Način na koji je školovanje danas u Podunavlju organizirano priječi temeljni uvjet za normalizaciju međugrupnih odnosa u budućnosti – međusoban kontakt djece u školi, u njihovom najprirodnijem okruženju. Teškoća je time veća što unutargrupni pritisak svake od etničkih zajednica ne podržava druženje djece niti izvan školskih uvjeta: svakodnevni, uobičajeni kontakt, zasnovan na recipročnosti i jednakom statusu, koji djeci omogućava upoznavanje i prijateljevanje s vršnjacima iz druge grupe, tako je gotovo u potpunosti onemogućen. Prateći ovu zajednicu više od tri godine, u mnogim smo prilikama čuli roditelje iz obje etničke zajednice da izražavaju nezadovoljstvo razdvojenošću djece (i) u školama. Stoga je ovo istraživanje poduzeto da bi se utvrdili stavovi učenika, njihovih roditelja i nastavnika (N = 1784) u osnovnim i srednjim školama u Vukovaru prema odijeljenom i zajedničkom školovanju djece, te njihova percepcija međugrupnih odnosa u zajednici nakon rata. Obuhvaćeno je nekoliko aspekata stavova prema školovanju: vrijednost obrazovanja za život pojedinca, stavovi prema integraciji škola i prema općoj socijalnog integraciji djece različitog etničkog porijekla, stavovi prema vjeronauku u školama, te stavovi prema multikulturalizmu. Dobiveni će se rezultati raspraviti pod vidom različitih mogućnosti integracije školovanja uz poštivanje prava manjine na posebne oblike obrazovanja, složenosti međugrupnih odnosa u zajednici pogođenoj ratom i mogućnosti za socijalnu rekonstrukciju ove podijeljene zajednice.

školovanje; manjinsko školovanje; stavovi djece i roditelja; socijalna rekonstrukcija

nije evidentirano