Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Kada prestati s umjetnim održavanjem vitalnih funkcija cerebrovaskularnih bolesnika? (CROSBI ID 522054)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Demarin, Vida Kada prestati s umjetnim održavanjem vitalnih funkcija cerebrovaskularnih bolesnika? // Palijativna skr u Hrvatskoj i svijetu Sažeci i članci s Prvog kongresa palijativne skrbi Hrvatske 2006. / Jušić, Anica (ur.). Zagreb: Hrvartsko društvo za hospicij/palijativnu skr, HLZ, 2006. str. 163-x

Podaci o odgovornosti

Demarin, Vida

hrvatski

Kada prestati s umjetnim održavanjem vitalnih funkcija cerebrovaskularnih bolesnika?

Medicinska i patofiziološka definicija smrti uvelike se prornijenila tijekom dvadesetog stoljeća. Središte pažnje pomaknutoje sa "stanja srca" prema "stanju mozga". Promjene u stavovima počele su kada je počelo eksperimentalno proučavanje povišenog intrakranijskog tlaka. Tada su opisani bolesnici koji su preminuli zbog zastoja disanja, a ne zbog prestanka rada srca. Klinička opservacija vodila je zaključku da se u ovakvim slučajevima disanje prekida, a srce nastavlja kucati. Tek 1968. godine Ad hoc komitet Harvardskog medicinskog fakulteta sačinio je prijedlog preporuka o moždanoj smrti. U početku se upotrebljavao termin "nepovratna korna", što je katkad uzrokovalo zabunu s obzirom da "ireverzibilna koma" označava sasvim drukčiji klinički entitet. Konferencija Kraljevskog medicinskog društva 1976. godine predložila je zakonik prema kojem smrt moždanog debla znači smrt mozga. Kod nekih bolesnika s cerebrovaskularnim bolestima, osobito onih s masivnim intrakranijskim krvarenjima, velikim ishemijskim moždanim udarom i subarahnoidalnim krvarenjem, dolazi do povišenja intrakranijalnog tlaka iznad vrijednosti sistemskog arterijskog tlaka s posljedičnim prekidom moždane cirkulacije, što rezultira smrću mozga a da srce i dalje radi. Da bi se proglasila smrt mozga, moraju biti zadovoljeni propisani klinički kriteriji i potvrdni testovi. U situacijama kada se nedvojbeno utvrdi smrt mozga može se prekinuti s umjetnim održavanjem vitalnih funkcija cerebrovaskularnih bolesnika, ali samo u svrhu transplantacije organa. Dok su odredene situacije umjetnog održavanja vitalnih funkcija cerebrovaskularnih bolesnikajasne i za njih postoje jasne smjernice, npr. postupci s bolesnicima koji su potencijalni donori organa, brojnije su situacije za koje još nemamo jasnih smjernica ni općeprihvaćenih rješenja, npr., do kada umjetno održavati vitalne funkcije cerebrovaskularnih bolesnika.

umjetno održavanje vitalnih funkcija; moždani udar

nije evidentirano

engleski

When to stop with artificial lifesupport in patients with cerebrovascular incident

nije evidentirano

artificial lifesupport; stroke

nije evidentirano

Podaci o prilogu

163-x.

2006.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Palijativna skr u Hrvatskoj i svijetu Sažeci i članci s Prvog kongresa palijativne skrbi Hrvatske 2006.

Jušić, Anica

Zagreb: Hrvartsko društvo za hospicij/palijativnu skr, HLZ

Podaci o skupu

Prvi kongres palijativne skrbi Hrvatske 2006.

pozvano predavanje

05.10.2006-07.10.2006

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti