Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 267879

Pristup informacijama i mobilnost mladih


Mendeš, Ivona
Pristup informacijama i mobilnost mladih // Mladi između želja i mogućnosti: položaj, problemi i potrebe mladih Zagrebačke županije / Ilišin, Vlasta (ur.).
Zagreb: Institut za društvena istraživanja, Zagrebačka županija, 2006. str. 331-374


CROSBI ID: 267879 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Pristup informacijama i mobilnost mladih
(Access to Information and Youth Mobility)

Autori
Mendeš, Ivona

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Mladi između želja i mogućnosti: položaj, problemi i potrebe mladih Zagrebačke županije

Urednik/ci
Ilišin, Vlasta

Izdavač
Institut za društvena istraživanja, Zagrebačka županija

Grad
Zagreb

Godina
2006

Raspon stranica
331-374

ISBN
953-6218-30-5

Ključne riječi
Mladi, mediji, informacije, mobilnost
(Youth, media, informations, mobility)

Sažetak
Kad je riječ o informiranju i informiranosti mladih, može se reći da je mjesto koje mediji imaju u životu mladih izrazito važno, jer su upravo oni ti koji mladima u najvećoj mjeri dostavljaju bitne informacije. Televizija je prva od četiri ponuđena medija putem kojih mladi dolaze do vijesti (čak tri četvrtine mladih Zagrebačke županije gleda televiziju). Sljedeće na redu su dnevne novine, koje često čitaju tri petine mladih, a slušanje radija ili surfanje po internetu nešto su manje učestali. Redoslijed ta četiri promatrana medija nije se promijenio od istraživanja provedenog 2004. godine. Ipak, korištenje interneta kao medija je dosta poraslo, što je objašnjivo ako se uzme u obzir brzi rast korisnika tog medija u Hrvatskoj, a i činjenica da je Zagrebačka županija razvijenija od većine hrvatskih regija pa je i pristup internetu lakši. Što se tiče različitih vrsta tiskanih medija, došli smo do sljedećih uvida: najčitaniji su dnevni listovi, a samo ih svaki dvadeseti ispitanik ne čita, tjedne novine i časopise te mjesečnike mladi u Zagrebačkoj županiji čitaju povremeno, dok su najmanje čitani upravo časopisi namijenjeni mladoj populaciji (trećina ispitanika ih nikada ne čita). Najčešće praćene teme iz društvenog i političkog života u medijima su sport koji zanima polovicu mladih, zatim zabava i estrada, teme o mladima, crna kronika te znanost i obrazovanje koje prati nešto više od četvrtine mladih. Mnogo su intrigantniji podaci ipak oni koji se odnose na teme koje mladi izbjegavaju: euroatlantske integracije, stranački i politički život, rad osnovnih političkih institucija u Hrvatskoj pa i problematiku vanjske politike, Europska unija te lokalna politika i problemi u zajednici – to su teme koje nikada ne prati gotovo polovica svih ispitanih. Teme koje se tiču gospodarskih i društvenih problema nalaze se negdje između ova dva ekstrema. U usporedbi s hrvatskom mladeži 2004. godine, mladež iz Zagrebačke županije dvije godine poslije mnogo češće navodi kako nikada ne prati nijednu od ponuđenih tema, iako više prate svaki od prethodno ponuđenih medija. Kad je riječ o novinama koje bi mladi uređivali za mlade na lokalnoj ili regionalnoj razini, čak bi više od polovice ispitanika željelo da takve novine postoje, što je pokazatelj određenog informacijskog vakuuma kad je riječ o temama koje se tiču mlade populacije. Na pitanje bi li čitali takve novine za mlade da postoje u njihovu mjestu ili regiji, velika većina ispitanika odgovara pozitivno. To je još jedan indikator potrebe mladih za tiskanim medijem koji bi im bio namijenjen na lokalnoj ili županijskoj razini, a što je kao podcilj uvršteno i u Nacionalni program djelovanja za mlade. Kad se radi o temama koje bi takve novine sadržavale, dvije trećine ispitanika smatra da bi trebale plasirati teme koje se tiču problema mladih. Nakon toga slijede seks i ljubav te glazba kao teme s natpolovičnim prihvaćanjem, a nešto manje od polovice smatra da bi takve novine trebale pokrivati i temu sporta. Trećina svih ispitanih uključila bi tu i film i televiziju, popularno-znanstvene teme te nešto mladima vrlo važno – promjene u području znanosti i obrazovanja. Ostale su teme polučile manje od trećine podrške svih ispitanika, a porazan je plasman tema vezanih za politiku na državnoj i lokalnoj razini – minimalan postotak mladih smatra da bi ih novine namijenjene njima trebale pokrivati. Kako mediji nisu jedini način na koji mladi mogu doći do njima zanimljivih informacija i sadržaja, istražili smo i koliko su zainteresirani za sadržaje koje bi mogli dobiti u lokalnom ili regionalnom centru namijenjenom mladoj populaciji, čija se uspostava također predviđa u Nacionalnom programu djelovanja za mlade. Daleko se najzanimljiviji sadržaj tiče održavanja radionica vezanih uz služenje računalom i internetom. Zatim su tu različite vrste zabavnih sadržaja (koncerti, ples, glazba), pa zahtjevnije teme poput tematskih tribina i tehničkih radionica. Svaki peti ispitanik navodi kako bi centar trebao organizirati i različite vrste društvenih igara, dok bi likovne radionice i književne večeri privukle samo svakog desetog ispitanika iz Zagrebačke županije. S obzirom da su se u ovom dijelu analizirale teme vezane uz informiranje mladih, zanimljivo je bilo pogledati i koliko su neki od elemenata javne politike, usmjerene na mlade, poznate samoj populaciji na koju se odnose. Radi se o četiri osnovna institucionalna načina poboljšanja situacije mladih u Hrvatskoj, a čija je poznatost među mladima izuzetno niska za tako važne institucije, koje mogu mnogo utjecati na njihov život: Savjet mladih Republike Hrvatske poznat je samo svakom petom ispitaniku u Zagrebačkoj županiji, a sličan je slučaj i s Nacionalnim programom djelovanja za mlade. Mreža mladih Hrvatske relativno je nepoznata institucija za koju zna svaki treći od dvadeset ispitanika, dok je o županijskom programu djelovanja za mlade nešto čulo tek malo više od desetine ispitanih. U drugom dijelu ove dionice istraživanja, analizirali smo lokalnu mobilnost mladih Zagrebačke županije kao i njihov stav o budućem životu u svom mjestu, odnosno državi. Razlozi zbog kojih mladi moraju svakodnevno putovati različiti su, no ipak polovica mladih iz Zagrebačke županije svakodnevno putuje kako bi se obrazovala. Odlazak na posao zahtijeva svakodnevno putovanje kod nešto manjeg postotka ispitanika. Međutim, kao i kod odlaska u kupovinu, dvostruko više mladih ne putuje svakodnevno iz tih razloga nego što ih putuje. Mladi su najrjeđe navodili bavljenje slobodnim aktivnostima kao razlog za putovanje svakog dana, a svi ostali razlozi pogađaju samo jednu desetinu ispitanika. Korištenje automobila je sljedeća varijabla koju smo istraživali, jer može drastično utjecati na lokalnu mobilnost mladih, budući da sva područja nisu jednako pokrivena javnim prijevozom, odnosno željezničkim ili autobusnim linijama. Tri petine mladih u Zagrebačkoj županiji vozi automobil, no više od polovice voze obiteljsko vozilo. Dvije petine mladih nevozača međusobno se razlikuju: jedan dio ga ne vozi, jer ga ne posjeduju, a drugi (radi se o trećini cjelokupne populacije mladih) ne vozi, jer ne zna voziti. U svakodnevnom putovanju, bilo automobilom, bilo javnim prijevozom, mladi su suočeni s nekim problemima od kojih su, prema mišljenju tri četvrtine ispitanika, najveći loše prometnice i prometne gužve. Polovica ističe i probleme vezane uz javni promet: radi se o rijetkim prometnim vezama, o neadekvatnim javnim prometalima i o neredovitim prometnim vezama. Nešto više od trećine ispitanika smatra kako im je duljina putovanja problem u svakodnevnom putovanju, dok samo četvrtina mladih ne putuje svakodnevno zbog različitih razloga. Kada se uzmu u obzir svi podaci o problemima s kojima se, pri lokalnoj mobilnosti, mladi iz Zagrebačke županije suočavaju važno je bilo ispitati što misle o budućem životu u sadašnjem mjestu. Malo manje od dvije trećine mladih ne namjerava u budućnosti napustiti svoje mjesto. No, nešto više od trećine ispitanika nije toliko zadovoljno: petina bi se preselila u neko privlačnije mjesto u istoj regiji, nezadovoljniji bi se preselili u neku drugu hrvatsku regiju ili čak, u gotovo desetini slučajeva, u drugu državu. Zadnja se varijabla obuhvaćena ovom dionicom istraživanja tiče upravo stava mladih o odlasku u inozemstvo. Gotovo trećina njih željela bi neko dulje vrijeme raditi i živjeti u drugoj zemlji, a skoro petina bi rado zauvijek napustila Hrvatsku. Ipak, postotak onih koji o tome nisu ni razmišljali relativno je visok, a četvrtina smatra da nikada neće živjeti u inozemstvu. U usporedbi s rezultatima istraživanja iz 2004. godine, mladi iz Zagrebačke županije manje su skloni odlasku u inozemstvu. U svakom slučaju, riječ je o pozitivnoj promjeni. Kad pogledamo koliki su utjecaj na promatrane varijable imala odabrana socijalna obilježja mladih, možemo zaključiti da je daleko najutjecajnija varijabla spol, koju prate socioprofesionalni status, obrazovanje ispitanika, dob, subregionalna pripadnost i obrazovanje oca ispitanika. Nakon toga slijede izvor osobnih prihoda ispitanika, domicil, religioznost, čitanje različitih tiskovina, stav o novinama za mlade i potencijalno čitanje takvih novina te različite slobodne aktivnosti dostupne u školi. Konačno, samo se sporadično značajnim pokazalo zadovoljstvo mladih životom u svom mjestu i prihodi u kućanstvu, te stranačka pripadnost, bračni status, praćenje vijesti u različitim medijima, praćenje tema o mladima u medijima, privlačnost mjesta mladima, stav o odgovornosti organizacija mladih za rješavanje njihovih problema u društvu, vožnja automobilom, postojanje automobila u kućanstvu te razlozi svakodnevnog putovanja mladih. Iz svega što je prethodno rečeno, možemo reći kako su mladi međusobno heterogena skupina i kad je riječ o pitanjima informiranja i kad je riječ o mobilnosti. Mladi u Zagrebačkoj županiji se, po promatranim varijablama, ne razlikuju drastično od mladih na razini cijele Hrvatske dvije godine ranije. Naprotiv, čak su sličniji nego što je na početku pretpostavljeno: po zastupljenosti (ako već ne učestalosti) medija koje prate, po temama koje ih u medijima zanimaju te po činjenici da ih njihove socijalne karakteristike poprilično razlikuju. Mladi Zagrebačke županije, kao i mladi u cijeloj Hrvatskoj prije dvije godine, u jednoj su vrsti informacijskog vakuuma u vezi tema koje su im bitne, a koje su opširno navedene u Nacionalnom programu djelovanja za mlade. Osim toga, imaju potrebu i da na drugi način zadovolje neke interese koje drugdje ne mogu, primjerice u centrima za mlade. Također pokazuju i nedovoljno znanje o temeljnim elementima politike za mlade u Hrvatskoj, što nije njihova krivnja, nego posljedica upravo prethodno spomenutih deficita. Problemi koji se tiču lokalne mobilnosti mladih nisu neočekivani, a i tipični su za bilo koju konglomeraciju gradova s velikim izdvojenim centrom (Grad Zagreb) i gradovima satelitima (gradovi Zagrebačke županije, poznatiji kao zagrebački prsten). S druge strane ohrabruje doista visoki stupanj namjere ostanka u svom mjestu i tendencija smanjenja želje za napuštanjem Hrvatske (kojoj se može pripisati i utjecaj razvijenosti područja na kojem je istraživanje provedeno). Zagrebačka županija ima mladu populaciju koja je svjesna onog što joj nedostaje – relevantne informacije o mladima i znanje o institucijama koje utječu na mlade, ali i koja se, kako proizlazi iz rezultata, nalazi u poziciji relativne komparativne prednosti pred svojim vršnjacima u ostalim dijelovima Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Informacijske i komunikacijske znanosti, Sociologija



POVEZANOST RADA


Projekti:
0100004

Ustanove:
Institut za društvena istraživanja , Zagreb

Citiraj ovu publikaciju

Mendeš, Ivona
Pristup informacijama i mobilnost mladih // Mladi između želja i mogućnosti: položaj, problemi i potrebe mladih Zagrebačke županije / Ilišin, Vlasta (ur.).
Zagreb: Institut za društvena istraživanja, Zagrebačka županija, 2006. str. 331-374
Mendeš, I. (2006) Pristup informacijama i mobilnost mladih. U: Ilišin, V. (ur.) Mladi između želja i mogućnosti: položaj, problemi i potrebe mladih Zagrebačke županije. Zagreb, Institut za društvena istraživanja, Zagrebačka županija, str. 331-374.
@inbook{inbook, author = {Mende\v{s}, I.}, editor = {Ili\v{s}in, V.}, year = {2006}, pages = {331-374}, keywords = {Mladi, mediji, informacije, mobilnost}, isbn = {953-6218-30-5}, title = {Pristup informacijama i mobilnost mladih}, keyword = {Mladi, mediji, informacije, mobilnost}, publisher = {Institut za dru\v{s}tvena istra\v{z}ivanja, Zagreba\v{c}ka \v{z}upanija}, publisherplace = {Zagreb} }
@inbook{inbook, author = {Mende\v{s}, I.}, editor = {Ili\v{s}in, V.}, year = {2006}, pages = {331-374}, keywords = {Youth, media, informations, mobility}, isbn = {953-6218-30-5}, title = {Access to Information and Youth Mobility}, keyword = {Youth, media, informations, mobility}, publisher = {Institut za dru\v{s}tvena istra\v{z}ivanja, Zagreba\v{c}ka \v{z}upanija}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font