hrvatski

Mladi u civilnom društvu i lokalnoj zajednici

Govoreći o civilnom društvu i mladima, govorimo o jednoj “ prirodnoj” vezi. Mladi su skloni neobvezatnom uključivanju u različite aktivnosti, zainteresirani su za pomoć vlastitoj zajednici ili svojim sugrađanima, no institucionalna politika ih zbog svoje kompleksnosti, zatvorenosti i “ ozbiljnosti” odbija i rijetko im je zanimljiva kao sfera osobnog angažmana. Stoga su društvene mreže koje čine civilno društvo način da se mladi uključe u svoje zajednice, da realiziraju svoje interese i potencijale te da profitiraju u novim znanjima, vještinama i iskustvima koja će se pozitivno vrednovati i u obrazovnom i u svijetu rada. Ako želimo postići stvaranje društvene odgovornosti i angažmana kod mlade generacije, možda je najbolje da krenemo upravo od njihove djelatnosti u organizacijama civilnog društva. Kad se radi o oblicima političke aktivnosti mladih u njihovoj lokalnoj zajednici, istraživali smo njihov angažman vezan uz kontakt s nekim od predstavnika mjesne vlasti zbog problema vezanih uz život u mjestu. Dobiveni se podaci mogu smatrati poraznima, s obzirom da je građanima upravo lokalna samoupravna jedinica najbliža instanca političke vlasti, pa je za očekivati da građani mnogo više participiraju u odlučivanju na toj razini, nego na višima (županijskoj i državnoj). Naime, čak tri četvrtine mladih Zagrebačke županije nije nikada kontaktiralo nijednog predstavnika svoje mjesne vlasti, niti je to učinio netko iz kruga njihove obitelji. Preostala četvrtina ispitanika je to učinila jedanput ili u više navrata. Pri tome se uglavnom radi o ispitanicima koji su zadovoljni uključenošću mladih u društveno-politički život u Hrvatskoj, koji su spremni pisati političarima o nekom problemu te o religioznim ispitanicima koji vjeruju da su njihove lokalne službe spremne pomoći u rješavanju nekog problema. Ispitanike koji nisu nikada kontaktirali svoje mjesne predstavnike obilježavaju suprotne karakteristike. Stav ispitanika o spremnosti javnih službi na lokalnoj razini da pomognu u rješavanju određenih problema na izravan upit građana služio je kao indikator povjerenja u neke institucije lokalne političke vlasti. Moglo bi se reći da se rezultati ponavljaju – gotovo tri od četiri ispitanika misle da njihove lokalne službe nisu spremne pružiti pomoć pri rješavanju nekog lokalnog problema, ili su to spremne učiniti samo iznimno. Nešto više od trećine mladih vjeruje da su lokalne javne službe ipak spremne na pomoć. To je ujedno i pokazatelj nepovjerenja građana prema svojim lokalnim javnim službama i nesposobnosti ili nezainteresiranosti tih istih lokalnih javnih službi da takvo mišljenje svojih građana promijene, odnosno da poboljšaju svoj imidž. S obzirom na negativne učinke koje izaziva tržište i na nedostatak materijalnih i ljudskih resursa u javnom sektoru koji te učinke treba ispraviti ili ublažiti, problemi se nastoje riješiti djelovanjem različitih građanskih inicijativa i udruga, odnosno samostalnim angažmanom građana. Zato je istraživan osobni angažman mladih na rješavanju problema u mjestu u kojem žive. Dobiveni rezultati su opet slični prethodnima: tri četvrtine ispitanika se nije nikada osobno angažiralo u lokalnoj zajednici, a ostali su to učinili jedanput ili u više navrata. Spremnost mladih na uključivanje u neku vrstu volonterskog rada u lokalnoj zajednici, kao što su pomoć starijima, osobama s invaliditetom, rad s djecom, zaštita i uređenje okoliša i slično, mnogostruko je veća od spremnosti na kontakt s predstavnicima mjesne vlasti ili osobni angažman u lokalnoj zajednici kao i od povjerenja u lokalne službe kad je riječ o rješavanju nekog problema. Samo svaki peti ispitanik nije spreman volontirati, dok podjednak broj ne zna što odgovoriti, odnosno sasvim je spremno volontirati. To je indikator demokratskog potencijala mladih, ali i odraz činjenice da oni radije sudjeluju u onim društvenim aktivnostima koje nisu istodobno i političke. Čini se, stoga, da je taj nedostatak komunikacije i participacije u lokalnoj vlasti više sistemske naravi, nego što je povezan s razvojem kompetentnosti mladih – naime, rijetko se koje osnovno obilježje mladih, kao što su dob, socioprofesionalni status, obrazovanje, socijalno podrijetlo i domicil pokazalo značajnim pri ovoj vrsti političke aktivnosti. Od tih su obilježja, pripadnost subregiji, socioprofesionalni status i obrazovanje utjecali na istraživane zavisne varijable samo jedanput, a spol i religioznost dva puta. Ostale promatrane nezavisne varijable, izuzev uključenosti mladih u društveno-politički život (koja se pokazala značajnom tri puta), također su zastupljene s utjecajem na samo jednu zavisnu varijablu (to su zadovoljstvo životom u mjestu u kojem žive, kontaktiranje lokalne vlasti, osobni angažman u lokalnoj zajednici, spremnost na rad u civilnoj udruzi, spremnost na poticanje građanske inicijative ili nevladine organizacije i spremnost na prikupljanje novčanih sredstava). Spremnost na pisanje političarima i mišljenje o spremnosti lokalnih službi da pomognu u rješavanju nekog problema na upit građana dvaput su značajno utjecali na istraživane varijable. U ovom su dijelu također istraživani indikatori aktivnog sudjelovanja, čiji su rezultati sukladni drugim dosadašnjim nalazima o pasivnosti mladih (Ilišin, 2002, 2005 ; Spajić-Vrkaš, Ilišin, 2005). Naime, zaključak o njihovu angažmanu je dvojak: s jedne strane, mladi u Zagrebačkoj županiji su izrazito inertni, pa možda i socijalno apatični kad je riječ o osobnom angažmanu u nekim aktivnostima političke naravi. To je rezultat njihove odbojnosti prema svijetu politike, na što ukazuje i njihovo nisko povjerenje u neke institucije lokalne vlasti (mjesne predstavnike i javne službe na lokalnoj razini). Međutim, mladi su istodobno izrazito zainteresirani, pa čak i voljni, uključiti se u aktivnosti koje se tiču solidarnosti, uzajamnosti i povjerenja u lokalnoj zajednici. Velika volja mladih da pridonesu svojoj zajednici i pomognu sugrađanima kojima je pomoć potrebna samo pokazuje solidan socijalni kapital, koji je trenutno zanemaren, neiskorišten i neizražen, a kojeg je potrebno više stimulirati.

Mladi, civilno društvo, lokalna zajednica

nije evidentirano