hrvatski

Anksioznost i depresivnost kod cerebrovaskularne bolesti

U istraživanju smo usporedili razine anksioznosti i depresivnosti kod četiri skupine ispitanika koje su se razlikovali po zdravstvenom statusu te vrsti terapije u koju su bili uključeni. U prvoj skupini nalazilo se 46 zdravih osoba, u drugoj 54 osobe s cerebrovaskularnim poremećajima, ali koji nisu preboljeli inzult, u trećoj 42 bolesnika nakon inzulta koji su primali terapiju lijekovima i fizioterapiju, a u četvrtoj 37 bolesnika nakon cerebrovaskularnog inzulta, koji su uz uobičajenu terapiju bili uključeni i u psihoterapiju. Sudionici su ispitani Zungovim SAS i SDS skalama, a kod sudionika s cerebrovaskularnim poremećajem primijenjen je i Barthelov indeks. Skupina zdravih sudionika imala je statistički značajno niže rezultate na upitnicima depresivnosti i anksioznosti od tri skupine sudionika s cerebrovaskularnim poremećajima. Skupina sudionika s cerebrovaskularim smetnjama imala je značajno niži prosječni rezultat u upitniku anksioznosti od skupine sudionika nakon inzulta koji nisu uključeni u psihoterapiju, 3 i 12 mjeseci nakon dijagnoze, te značajno niži prosječni rezultat u upitniku depresivnosti 12 mjeseci nakon dijagnoze. Sudionici uključeni u psihoterapiju su u drugoj točki mjerenja pokazivali značajno manju razinu anksioznosti i depresivnosti od skupine sudionika koji su primali samo tradicionalnu post-inzultnu terapiju, što ukazuje na određeni pozitivni efekt psihoterapije.

depresija; anksioznost; cerebrovaskularni inzult; psihoterapija

nije evidentirano