hrvatski

(Specifičnosti zdravlja i korištenja zdravstvene zaštite starijeg stanovništva Slavonije)

Kao važan dio reforme zdravstvene zaštite u Hrvatskoj provedena je 2003. godine zdravstvena anketa kojom je obuhvaćeno stanovništvo starije od 18. godina. Tom anketom procijenjeno je zdravstveno stanje, korištenje zdravstvene službe, životne navike kao što su prehrana, pušenje, fizička aktivnost, prisutnost kroničnih bolesti, te neki antropometrijski i klinički parametri. Analiza podataka Hrvatske zdravstvene ankete provedene 2003. godine daje mogućnost ocjene zdravlja i zdravstvene zaštite cjelokupnog stanovništva. U ovom radu posebna se analiza odnosi na stanje zdravlja građana starije dobi, te analiza zdravlja povratnika u Istočnu Slavoniju na temelju rezultata projekta « ; ; ; Ocjena zdravstvene snage i mogućnost adaptacije prognanika» ; ; ; . Na području Slavonije 8, 9% ispitanika boluje od dijabetesa (8, 6% u Hrvatskoj), 5, 5% od angine pektoris (4, 7% u Hrvatskoj), 3, 9% je preboljelo infarkt miokarda (3, 3% u Hrvatskoj), "slabo srce" ima 13, 3% ispitanika (13, 1% u Hrvatskoj). Od moždanog udara u Slavoniji boluje 3, 79% osoba (2, 9% u Hrvatskoj). Od povišenog krvnog tlaka boluje u Slavoniji 26, 7% ispitanika (27, 2% u Hrvatskoj), a povišene masnoće u krvi ima 14, 5% ispitanika (14, 7% u Hrvatskoj). 76, 3% ispitanika u Slavoniji uzima lijekove za povišeni krvni tlak (78, 9% ispitanika u Hrvatskoj). Lijekove za liječenje dijabetesa uzima 58, 3% oboljelih u Slavoniji, a 76, 3% u Hrvatskoj. Lijekove nakon preboljelog infarkta miokarda uzima u Slavoniji 70, 8%, a u Hrvatskoj 76, 3% ispitanika. Lijekove za liječenje angine pektoris uzima 79, 5% ispitanika u Slavoniji, u odnosu na 79, 7% ispitanika u Hrvatskoj, a lijekove za „ slabo srce“ uzima 60, 5% u Slavoniji, odnosno 65, 2% ispitanika u Hrvatskoj. Od 519 ispitanih povratnika kod 28, 0% je utvrđen povišeni krvni tlak (27, 2% u Hrvatskoj, 26, 7% u Slavoniji), kod 10, 5% povišena glukoza u krvi (8, 6% u Hrvatskoj, 8, 9% u Slavoniji), te „ slabo srce“ u 21, 0% ispitanika (13, 1% u Hrvatskoj, 13, 3% u Slavoniji). Istovremeno svega 25, 7% povratnika uzima lijekove za povišen krvni tlak (76, 3 % u Slavoniji i 78, 9% u Hrvatskoj), lijekove za dijabetes uzima 0, 6% povratnika (58, 3 % u Slavoniji i 60, 5% u Hrvatskoj), lijekova zbog „ slabog srca“ uzima 3, 2% oboljela povratnika (60, 5% u Slavoniji i 61, 3% u Hrvatskoj). Zabilježen je nizak obuhvat preventivnim pregledima i kod ispitanika u Hrvatskoj i Slavoniji kao i kod povratnika u Istočnu Slavoniju. U Slavoniji je zabilježen i niži postotak procijepljenih protiv gripe, upale pluća, hepatitisa i tetanusa u odnosu na Hrvatsku. Populacija prognanika je više obuhvaćena preventivnim pregledima ranog otkrivanja raka dojke i maternice u odnosu na Hrvatsku i Slavoniju, ali je u odnosu na Hrvatsku i Slavoniju obuhvaćena manjim brojem pregleda za rano otkrivanje raka prostate, štitnjače i debelog crijeva te pregledima za rano otkrivanje povišenog krvnog pritiska i dijabetesa te općim zdravstvenim pregledima. Rezultati istraživanja ukazuju na nužnost ulaganja većih napora u primarnu i sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti i karcinoma najučestalijih lokalizacija. Ove mjere je potrebno intenzivirati u cijeloj Hrvatskoj, a posebice u populaciji povratnika.

(zdravstvena zaštita starijeg stanovništva; zdravstveno stanje; korištenje zdravstvene zaštite)

nije evidentirano