Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 266739

Davor Dukić: Sultanova djeca. Predodžbe Turaka u hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja


Zaradija Kiš, Antonija
Davor Dukić: Sultanova djeca. Predodžbe Turaka u hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja // Etnološka tribina, 34/35 (2004), 27/28; 289-291 (podatak o recenziji nije dostupan, prikaz, stručni)


Naslov
Davor Dukić: Sultanova djeca. Predodžbe Turaka u hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja
(Davor Dukić: Children of the Sultan. Images of the Turks in early modern Croatian Litterature)

Autori
Zaradija Kiš, Antonija

Izvornik
Etnološka tribina (0351-1944) 34/35 (2004), 27/28; 289-291

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni

Ključne riječi
Turci; predodžba; Hrvatska; književnost
(Turks; Image; Croatian; Litterature)

Sažetak
Iako je i vremenski i tematski autor ograničio svoju studiju, ona nam ipak daje jedinstvenu književnu širinu koja prerasta u malu tematsku antologiju velikih razmjera. Razvidno je da turske teme u hrvatskoj književnosti zauzimaju važno mjesto, ali im se nije pridavala dovoljna pozornost budući su se promatrale u kontekstu cjelokupne hrvatske književnosti ili pojedinoga pisca. Ali ni tada turska tema nije dominirala već je redovito bila samo doticajna aktualna točka jednoga vremena i razmišljanja. Ovoj zahtjevnoj temi koja iziskuje ne samo širu povijesnu već i političku i vjersku podršku, autor pristupa vrlo odmjereno, na nov i suvremen način, postavljajući uvijek kao kroatist pisanu riječ na prvo mjesto sa svim intertekstualnim aksiološkim kriterijima koji razotkrivaju vrijednost svakoga djela u sustavu književnoga vrednovanja. Upravo se u tome ogleda antologijska vrijednost Sultanove djece nezaobilazne za kasno srednjovjekovna i rano novovjekovna književna istraživanja. Prije susreta s književnim djelima na turske teme posebno je koristan sažeti uvodni dio u kojem se upoznajemo s pojmom unutartekstualne aksiologije i njezinim kategorijama (glas, diskurzivni modaliteti, jezik) na kojima se temelji pristup odabranim književnim djelima. Drugi, najopširniji, ali i središnji dio knjige kronološka je aksiološka analiza književnih djela koja svojom pojavnošću formiraju četiri ključna razdoblja obilježena zajedničkim dodirnim točkama. Analiza je uspjela izvrsno prikazati povijesno-političke, regionalne i žanrovske uvjetovanosti i postati nezaobilazan priručnik u istraživanju povijesti ne samo književnih motiva već povijesti hrvatske pisane riječi i kulture uopće.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Antonija Zaradija-Kiš, (89025)

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI