Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 266731

Toksinogenost i mehanizmi djelovanja virulentnih čimbenika Candida vrsta


Kosalec, Ivan
Toksinogenost i mehanizmi djelovanja virulentnih čimbenika Candida vrsta 2006., doktorska disertacija, Farmaceutsko-biokemijski fakulteta, Zagreb


Naslov
Toksinogenost i mehanizmi djelovanja virulentnih čimbenika Candida vrsta
(Toxicity and mechanism of virulence of Candida species)

Autori
Kosalec, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakulteta

Mjesto
Zagreb

Datum
15.05

Godina
2006

Stranica
163

Mentor
Pepeljnjak, Stjepan

Neposredni voditelj
Pepeljnjak, Stjepan

Ključne riječi
Candida spp.; virulencija; toksičnost; metaboliti; triptofol
(Candida spp.; virulence; toxicity; metabolites; tryptophol)

Sažetak
Kvascima slične gljivice iz roda Candida dio su endogene komenzalne mikroflore čovjeka i životinja te se ubrajaju u oportunističke patogene. Osim poznatih čimbenika nositelja, koji pospješuju prijelaz Candida vrsta iz komenzalnog, apatogenog u invazivni, patogeni oblik s posljedičnom kandidozom, nekoliko je čimbenika Candida vrsta koji se opisuju kao virulentnim čimbenicima. U ovom radu je ispitana toksinogenost devet epidemiološki najučestalijih Candida vrsta (vrste C. albicans, C. dubliniensis, C. famata, C. glabrata, C. guillermondii, C. kefyr, C. krusei, C. parapsilosis, C. tropicalis), a sojevi su izolirani iz pacijenata s klinički manifestnom kandidozom mokraćno-spolnog sustava te uspoređeni s izolatima komenzalnih sojeva iz stolice i sluznice usne šupljine čovjeka. Postupcima biosinteze u uvjetima in vitro nije dokazana tvorba gliotoksina niti u jedne vrste, a što opovrgava raniji nalaz ovog vrlo toksičnog mikotoskina. Primjenom HPLC/DAD i MS/MS sustava izoliran je i identificiran triptofol (3-indol-etanol) kao glavni niskomolekularni metabolit sojeva C. albicans, C. dubliniensis, C. guillermondii, C. kefyr, C. krusei, C. parapsilosis, C. tropicalis vrsta, ali ne i C. famata i C. glabrata vrsta. Najveća tvorba triptofola je utvrđena u polimorfnih vrsta C. albicans i C. dubliniensis (49, 10± 34, 99 µ g/mL odnosno 72, 81± 60, 52 µ g/mL), a smanjenja je uz prisustvo 5 % CO2 i ne ovisi o mjestu izolacije sojeva Candida vrsta. Triptofol pokazuje niz toksičnih učinaka. Citotoksični učinak je utvrđen na staničnim linijama plućnog epitela čovjeka (A549, IC50 3 mM), epitela jetre čovjeka (Hep G-2, IC50 4 mM), epitela ovarija kineskog hrčka (CHO, IC50 7 mM), fibroblastima-slične linije majmuna (COS-7, IC50 6 mM) dok su naosjetljivije stanice monocita čovjeka (THP-1, IC50 2 mM). Triptofol nije pokazao mutageni učinak primjenom Amesovog testa bez metaboličke aktivacije S9-frakcijom na sojeve Salmonella enterica serovar Typhimurium TA 98 i TA 100. Subcitotoksične koncentracije triptofola uzrokuju genotoksičnost primjenom alkalnog kometnog testa na epitelnim staničnim linijama (A549, CHO, Hep G-2) te na monocitima i leukocitima iz površinske ljudske krvi ex situ. Triptofol u koncentracijama od 0, 25-2 mM uzrokuje genotoksični učinak na ljudskim leukocitima, a u koncentraciji od 2 mM taj učinak je ovisan o staničnoj liniji. Triptofol pokazuje antimikrobni učinak na pripadnike komenzalne bakterijske i gljivične mikroflore, a što objašnjava mogući utjecaj ovog niskomolekularnog metabolita Candida vrsta u preživljavanju u polimikrobnoj mikroflori crijeva i rodnice. Istraživanja u uvjetima in vivo ukazuju da triptofol doprinosi invaziji vrste C. albicans u jetra, ali ne i u bubrege neutropeničnih životinja te da pri tome oštećuje jetru imunokompetentnih i neutropeničnih životinja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija

Napomena
Doktorski rad nastao je u suradnji s INRA institutom u Toulouseu (Olivier Puel, Pierre Galtier), PLIVA Istrazivackim institutom (Roberto Antolovic, Dubravko Jelic), Institututom za medicinska istrazivanja i medicinu rada (Nevenka Kopjar, Snjezana Ramic), Visnjom Bacun-Druzina (Prehrambeno-biotehnoloski fakultet Sveucilista u Zagrebu, Jozsefom Petrikom (Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveucilista u Zagrebu).



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0006641

Ustanove
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ivan Kosalec, (218392)