hrvatski

Otajstvo utjelovljenja u spisima nekih hrvatskih dominikanaca

Od brojnih hrvatskih dominikanaca koji su pisali o Utjelovljenju Sina Božjega i o Marijinom sudjelovanju u ostvarenju otajstva spasenja u izlaganju smo se ograničili samo na neke od njih Arkanđeo Gučetić Oblišić (1532.-1610.) izlaganje o Utjelovljenju započinje osvrtom na Božje obećanje dano Abrahamu da će usprkos njegovoj poodmakloj dobi i starosti svoje žene Sare dobiti sina. Taj slučaj autor je upotrijebio da bi nas uveo u još veće otajstvo utjelovljenja Sina Božjega. Vinko Marija Gučetić (1682.-1771.) pozabavio se je pitanjem Božje i ljudske slobode. Ona je veliki Božji dar udijeljen anđelima i ljudima. Tim darom slobode bila je obdarena i Djevica iz Nazareta te je posve slobodno prihvatila poziv da postane Majkom Božjom. Augustin Đurđević (1818.-1874.) ističe da se preko Marije započinje ostvarivati spasenje ljudskoga roda dano prvom čovjeku nakon njegova pada u grijeh i izgona iz raja. Jordan Viculin (1893.-1944.) ističe da je Utjelovljenje središnje otajstvo svega onoga što će se zbivati kasnije. Između brojnih ljudskih kćeri Bog izabire kao Majku Djevicu iz Nazareta. U duhu posvemašnje predanosti Bogu, u duhu vjere, Marija spremno, slobodno i ponizno daje svoj pristanak da bude majka Sina Božjega i tako započinje ostvarenje Božjeg plana spasenja čovjeka. Ključne riječi: Anđeo Gabrijel, grijeh, krunica, Majka Božja, milost, spasenje, Utjelovljenje. U propovijedima i teološkim spisima mnogi hrvatski dominikanci pišu i govore o tajni Utjelovljenja Sina Božjega koja se ostvarila Marijinim slobodnim i dragovoljnim prihvaćanjem Božjeg poziva da postane Majkom Božjom. Svoje misli najčešće razlažu u izlaganjima o prvom otajstvu krunice, tj. anđelovom naviještenju Mariji. O tom predmetu govori tridesetak hrvatskih dominikanskih propovjednika i teoloških pisaca, a ovdje se osvrćemo samo na neke od njih.

otajstvo utjelovljenja, grijeh, milost, spasenje, Dominikanci,

nije evidentirano