hrvatski

Sedimenti podmorja i morfogeneza prostora između otoka Cresa i otoka Krka

Oscilacije morske razine prouzročene klimatskim globalnim promjenama bile su vrlo izražene tijekom pleistocena. Holocenski porast morske razine presudno je utjecalo na slijed sedimentacije u podmorju Kvarnera. U doba niže morske razine, tijekom posljednjeg glacijalnog maksimuma (virm) reducirane su, pa čak povremeno i prekinute veze između Riječkog zaljeva, Kvarnerića te Vinodolskog i Velebitskog kanala s otvorenim dijelom Jadranskog mora. Uzvišenja Cresko-Lošinjskog otočja su morfološka brana koja odvaja sedimentacijski bazen jadranskog šelfa od relativno izoliranog akvatorija Kvarnera (Benac i Juračić, 1999). Zato je morsko dno pliće, a sedimenti dna pretežno pjeskoviti zapadno od Cresa i Lošinja, dok je istočno od njih morsko dno dublje, a sedimenti sitnozrnatiji (muljeviti). U području kanala Krušlija između Cresa i otoka Plavnika, dubina mora doseže čak 125 m, nalazimo paleokrški reljef, a morsko dno je stjenovito ili pokriveno šljunkom.

sedimenti; kanalsko područje; geološki dubinomjer; Jadransko more

nije evidentirano

engleski

Sea-bottom sediments and morphogenesis of the area of Cres and Krk islands

Oscilacije morske razine prouzročene klimatskim globalnim promjenama bile su vrlo izražene tijekom pleistocena. Holocenski porast morske razine presudno je utjecalo na slijed sedimentacije u podmorju Kvarnera. U doba niže morske razine, tijekom posljednjeg glacijalnog maksimuma (virm) reducirane su, pa čak povremeno i prekinute veze između Riječkog zaljeva, Kvarnerića te Vinodolskog i Velebitskog kanala s otvorenim dijelom Jadranskog mora. Uzvišenja Cresko-Lošinjskog otočja su morfološka brana koja odvaja sedimentacijski bazen jadranskog šelfa od relativno izoliranog akvatorija Kvarnera (Benac i Juračić, 1999). Zato je morsko dno pliće, a sedimenti dna pretežno pjeskoviti zapadno od Cresa i Lošinja, dok je istočno od njih morsko dno dublje, a sedimenti sitnozrnatiji (muljeviti). U području kanala Krušlija između Cresa i otoka Plavnika, dubina mora doseže čak 125 m, nalazimo paleokrški reljef, a morsko dno je stjenovito ili pokriveno šljunkom.

sediments; channel area; sub-bottom profiler; Adriatic Sea

nije evidentirano