hrvatski

Religija i hrvatsko društvo

Polazeći od konstatacije da se o ulozi vjerskih zajednica u hrvatskom društvu malo što može reći bez poznavanja bitnih društvenih procesa, u radu se najprije prezentiraju uvidi koji govore o socijalnom i gospodarskom trenutku hrvatskog društva. Pri tome se posebno referira o zamjetnim tendencijama liberalizacije i rezidualizacije socijalnog sustava, nasuprot revandikacijskim socijalnim zahtjevima socijalno ugroženih grupa stanovništva. Na osnovi ovih i drugih pokazatelja komentiraju se dugoročne mogućnosti razvoja hrvtaskoga društva. U drugom se dijelu rada iznose uporišne točke analize religijske situacije u Hrvatskoj pa se analizira društvena uvjetovanost religije prije i nakon pada komunizma te se nabrajaju pitanja suvremenih religijskih procesa i odnosa: odnos Crkve i države, problem pojave novih religijskih grupa i pokreta, karakter suvremenih religijskih procesa, pitanje intenziviranja religijskog života unutar Crkve. U zadnjem dijelu rada autor raspravlja one društvene čimbenike koji uvjetuju sadašnje mjesto i društvenu ulogu pojedinih vjerskih zajednica te oni koji će vjerojatno u budućnosti mijenjati tu ulogu. U tom se kontekstu analiziraju dva moguća scenarija odgovora Crkve na pojave intenzivnoga socijalnog raslojavanja i posvemašnje moralne erozije. Autor na kraju sugerira metodologijsku plodnost onih teorijskih koncepata kojim se bolje sagledavaju različiti procesi religijske restrukturacije u sekulariziranom i postmodernom svijetu.

socijalna situacija; uloga religije; Hrvatska; religijski pluralizam

nije evidentirano