hrvatski

Jesu li prilozi u grobovima ranog srednjeg vijeka u Dalmaciji posljedica poganskog obreda sahranjivanja?

U novije su vrijeme u dalmatinskom zaleđu, te u Hercegovini i jugozapadnoj Bosni pronađeni i istraženi kasnoantički grobovi koji su nesumnjivo pripadali autohtonom kršćanskom stanovništvu tih prostora. Zanimljivo je da su u njima kao prilozi, pored ostalog, bili pronađeni i keramički lonci koji se u svojim tehnološkim i osnovnim tipološko-stilskim osobinama podudaraju s onima kakvi su kasnije, tijekom ranoga srednjega vijeka, učestalo prilagani uz pokojnike novodoseljenog stnovništva. Ovi zanimljivi nalazi iz kasnoantičkih grobova nanovo su, stoga, aktualizirali i neka važna pitanja iz oblasti srednjvovjekovne arheologije u Hrvatskoj. Ovim prilogom na neka od njih pokušava se makar djelomično odgovoriti. Misli se pri tome u prvome redu na pitanje najranijeg mogućeg pokrštenja novodoseljenih Slavena, a potom i Hrvata na ovim prostorima, zatim na pitanje mogućeg izravnijeg kulturnog (a time djelomično i etničkog) kontinuiteta određenih (poglavito jednostavnijih) oblika iz kasnoantičkoga u ranosrednjovjekovno razdoblje i, konačno, na hipotetsko određivanja donje granice i vremena prve pojave keramičkih lonaca u srednjovjekovnim grobovima.

nije evidentirano

nije evidentirano