Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Utjecaj načina uzimanja hrane na morfofunkcionalna svojstva kostiju čeljusnog luka slatkovodnih riba (CROSBI ID 345066)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Kužir, Snježana Utjecaj načina uzimanja hrane na morfofunkcionalna svojstva kostiju čeljusnog luka slatkovodnih riba / Kozarić, Zvonimir (mentor); Zagreb, Veterinarski fakultet, Zagreb, . 2006

Podaci o odgovornosti

Kužir, Snježana

Kozarić, Zvonimir

hrvatski

Utjecaj načina uzimanja hrane na morfofunkcionalna svojstva kostiju čeljusnog luka slatkovodnih riba

Tri slatkovodne riblje vrste smuđ (Stizostedion lucioperca L. 1758), šaran (Cyprinus carpio L. 1758) i amur (Ctenopharyngodon idella Cuv. et Val., 1848) pokazale su veliku bioraznolikost u morfologiji koštanih elemenata i funkciji elemenata čeljusnog luka kao rezultat različitih načina uzimanja hrane i vrste hrane. Smuđ je predator, grabežljivac, njegovu hranu čine druge ribe ili riblja mlađ. Šaran je svežder koji se uglavnom hrani malim račićima, crvima ali i sjemenjem biljka, dok je amur biljožder. Smuđ uzima hranu uz tzv. “ biting mode” , dok je šaran “ suckers” a amur “ grazer” . Posljednje dvije vrste iskazuju protruziju gornje čeljusti. Razlike između vrsta su vidljive i u vanjskoj morfologiji. Najdužu glavu u odnosu na standardnu dužinu ima šaran, dok su najduža usta u odnosu na standardnu dužinu i maksimalnu dužinu glave do kaudalnog ruba operkuluma utvrđena u smuđa, koji također ima i najšira usta u odnosu na širinu glave. Na kostima glave, prvenstveno kostima koje su razmatrane kao kosti čeljusnog luka, utvrđene su razlike u obliku, debljini kao i u povezanosti između pojedinih elemenata. Izvedena je morfofunkcionalna analiza četiriju točaka utvrđenih na synkraniumu (rostralni vrh gornje čeljusti u zatvorenih (A) i otvorenih (A') usta ; spoj os hyomandibulare s kostima neurokraniuma u zatvorenih (B) i otvorenih (B') usta ; zglob između os quadratum i os articulare kod zatvorenih (C) i otvorenih (C') usta ; rostralni vrh donje čeljusti (os dentale) u zatvorenih usta (D) i otvorenih usta (D')) te kuteva koje dužine spojnice tih točaka zatvaraju . Na osnovi rezultata analize moguće je zaključiti: jedan habitat, tri različite vrste, tri različita načina uzimanja hrane i tri različite vrste hrane rezultirali su velikim razlikama u morfologiji i funkciji elemenata čeljusnog luka.

Stizostedion lucioperca; Cyprinus carpio; Ctenopharyngodon idella; kosti čeljusnog luka; morfofunkcionalna analiza.

nije evidentirano

engleski

The influence of freshwater fish food habits on morphofunctional characteristics of mandibular arch bones.

nije evidentirano

Stizostedion lucioperca; Cyprinus carpio; Ctenopharyngodon idella; mandibular arch; morphofunctional analysis.

nije evidentirano

Podaci o izdanju

86

12.10.2006.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Veterinarski fakultet, Zagreb

Zagreb

Povezanost rada

Veterinarska medicina, Poljoprivreda (agronomija), Biologija