Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 265864

Utjecaj načina uzimanja hrane na morfofunkcionalna svojstva kostiju čeljusnog luka slatkovodnih riba


Kužir, Snježana
Utjecaj načina uzimanja hrane na morfofunkcionalna svojstva kostiju čeljusnog luka slatkovodnih riba 2006., doktorska disertacija, Veterinarski fakultet, Zagreb


Naslov
Utjecaj načina uzimanja hrane na morfofunkcionalna svojstva kostiju čeljusnog luka slatkovodnih riba
(The influence of freshwater fish food habits on morphofunctional characteristics of mandibular arch bones.)

Autori
Kužir, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.10

Godina
2006

Stranica
86

Mentor
Kozarić, Zvonimir

Ključne riječi
Stizostedion lucioperca; Cyprinus carpio; Ctenopharyngodon idella; kosti čeljusnog luka; morfofunkcionalna analiza.
(Stizostedion lucioperca; Cyprinus carpio; Ctenopharyngodon idella; mandibular arch; morphofunctional analysis.)

Sažetak
Tri slatkovodne riblje vrste smuđ (Stizostedion lucioperca L. 1758), šaran (Cyprinus carpio L. 1758) i amur (Ctenopharyngodon idella Cuv. et Val., 1848) pokazale su veliku bioraznolikost u morfologiji koštanih elemenata i funkciji elemenata čeljusnog luka kao rezultat različitih načina uzimanja hrane i vrste hrane. Smuđ je predator, grabežljivac, njegovu hranu čine druge ribe ili riblja mlađ. Šaran je svežder koji se uglavnom hrani malim račićima, crvima ali i sjemenjem biljka, dok je amur biljožder. Smuđ uzima hranu uz tzv. “ biting mode” , dok je šaran “ suckers” a amur “ grazer” . Posljednje dvije vrste iskazuju protruziju gornje čeljusti. Razlike između vrsta su vidljive i u vanjskoj morfologiji. Najdužu glavu u odnosu na standardnu dužinu ima šaran, dok su najduža usta u odnosu na standardnu dužinu i maksimalnu dužinu glave do kaudalnog ruba operkuluma utvrđena u smuđa, koji također ima i najšira usta u odnosu na širinu glave. Na kostima glave, prvenstveno kostima koje su razmatrane kao kosti čeljusnog luka, utvrđene su razlike u obliku, debljini kao i u povezanosti između pojedinih elemenata. Izvedena je morfofunkcionalna analiza četiriju točaka utvrđenih na synkraniumu (rostralni vrh gornje čeljusti u zatvorenih (A) i otvorenih (A') usta ; spoj os hyomandibulare s kostima neurokraniuma u zatvorenih (B) i otvorenih (B') usta ; zglob između os quadratum i os articulare kod zatvorenih (C) i otvorenih (C') usta ; rostralni vrh donje čeljusti (os dentale) u zatvorenih usta (D) i otvorenih usta (D')) te kuteva koje dužine spojnice tih točaka zatvaraju . Na osnovi rezultata analize moguće je zaključiti: jedan habitat, tri različite vrste, tri različita načina uzimanja hrane i tri različite vrste hrane rezultirali su velikim razlikama u morfologiji i funkciji elemenata čeljusnog luka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Veterinarska medicina, Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0053319

Ustanove
Veterinarski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Snježana Kužir, (247133)