hrvatski

Suradna psihijatrija: Balint grupa kao model rada i izobrazbe medicinskog osoblja

Uvod: Nužnost razumijevanja međuljudskih psiholoških potreba sve je važnija tema u svijetu razvijenih i visoko humaniziranih društvenih odnosa. Sukladno svjetskim trendovima, težnja je Klinike za psihijatriju u Rijeci da bude uključena u dijagnostičke, edukativne, terapijske i istraživačke aktivnosti KBC-a. Edukacija putem Balint grupa samo je jedna od metoda koja svoju pažnju usmjerava na potrebe pacijenta, a provodi se kroz kontinuiran rad s osobljem. Razumijevanje važnosti međuljudskih relacija te sposobnost za razmatranje i rješavanje tih odnosa korisno je i za osoblje i za pacijente. Cilj: 1. Povećanje emocionalnih kapaciteta medicisnkih sestara putem izobrazbe. 2. Detekcija i poboljšanje svjesnih i nesvjesnih stavova osoblja prema teškom bolesniku. Metoda i ispitanici: U istraživanje je uključeno ukupno 98 medicinskih sestara i 317 teško oboljela bolesnika s četiri klinike KBC Rijeka (Koronarna i postkoronarna jedinica i Odjel dijalize Klinike za internu medicinu, Klinika za onkologiju, Ambulanta za AIDS Klinike za infektologiju, Odjel traumatologije Klinike za kirurgiju). Eksperimentalnu grupu sačinjavale su medicinske sestre uključene u jednogodišnji rad Balint grupe (N=54), a kontrolnu grupu medicinske sestre istih klinika koje nisu sudjelovale u Balint grupama (N=44). Sve medicinske sestre i bolesnici zatečeni na klinikama testirani su prije početka istraživanja i tri mjeseca nakon završetka jednogodišnjeg rada Balint grupa sljedećim instrumentarijem: Upitnik svjesnih stavova osoblja / bolesnika (konstruiran za ovo istraživanje) ; MANSA – Upitnik kvalitete života ; STAI – Spilbergov test anksioznosti ; Semantički diferencijal ; BDI – Beckova skala depresivnosti ; COPE – Upitnik stila suočavanja sa stresom. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem ukazuju na statistički značajne promjene u nesvjesnim stavovima osoblja (evaluacije /p<0.02/, potencije /p<0.04/ ; značajno nižoj anksioznosti /p<0.005/ i depresivnosti /p<0.01/ te značajno većem zadovoljstvu u kvaliteti života /p<0.009/. U sestara kontrolnih grupa nisu uočene statistički značajne razlike između prvog i drugog mjerenja. U drugom mjerenju zabilježene su statistički značajne razlike među bolesnicima, i to u nesvjesnim stavovima (aktivacija /p<0.001/, potencija /p<0.001/) te u stilovima suočavanja sa stresom (značajno je poraslo emociojama usmjereno suočavanje /p<0.01/). Zaključak: Sudjelovanje medicinskog osoblja u Balint grupama dovelo je do značajnih promjena u doživljaju teško oboljelog bolesnika, povećalo je učinkovitost osoblja i njihovo zadovoljstvo životom. Indirektno je dovelo i do promjena u načinu na koji se teški bolsnici nose sa svojom bolešću.

suradna psihijatrija ; stavovi ; svjesni ; nesvjesni ; depresivnost ; anksioznost ; stress ; suočavanje

nije evidentirano