hrvatski

Potencijali razvoja zračnog prometa Hrvatske u kontekstu europskih integracija

U valorizaciji regionalnog konteksta razvoja zračnog prometa mogu se izdvojiti određeni opći zaključci, koji su relevantni u projekciji mogućih razvojnih opcija za donošenje odluka u strateškom planiranju na lokalnoj razini. Brzom razvoju zračnog prometa uvelike je pridonijela međunarodna i nacionalna regulativa, što je vidljivo kontinuiranim rastom zračnog prometa koji iznosi 5-6 % godišnje na europskoj razini. Zemlje u tranziciji, gdje se nalazi i sama Hrvatska bilježe nešto više postotke od europskog prosjeka. Primjera radi, Hrvatska 2004. bilježi 282 tisuće operacija od čega više od 226 tisuća preleta. Srednja prognoza rasta zračnog prometa u Hrvatskoj iznosi 5.9%, što se uklapa u globalnu procjenu rasta na europskoj razini. Međutim, nepovoljni razvojni aspekti vidljivi su pri procjeni eksternih troškova, s udjelom od 14%, gdje nisu uključeni troškovi zagušenja. Konstantne modifikacije i adaptacije zrakoplova, te regulativa (UN Okvirna konvencija o klimatskoj promjeni – UNFCCC ; Kyoto protokol) uvode se zbog striktnih mjera uzročno-posljedično povezanih sa zaštitom okoliša na globalnoj razini, a samim time i mjerama redukcije potrošnje goriva, koje će se naravno, odraziti na kontrolu rasta zračnog prometa u svijetu. Uvođenjem deregulacije zračnog prometa, napušta se tradicionalni način izravnog povezivanja većeg broja gradova, te se orijentira na dugolinijsko međunarodno povezivanje gradova, tzv. središta (hubs), a od tamo commuter-linijama do krajnjih destinacija odnosno ostalih gradova regije. Pokazatelj negativnog učinka deregulacije jest da na 16 glavnih međunarodnih aerodroma u EU zabilježena su kašnjenja veća od 15 minuta na 30% letova čime se konzekvetno povećava potrošnja goriva čak do 6% ukupne godišnje potrošnje. Zbog neodgovarajućeg rutiranja i greški kontrole zračnog prometa (ATM), godišnje se izgubi više od 350 tisuća sati naleta. Aktualna statistika za 2004. donosi podatke o prosječnom kašnjenju pri polasku od 10 minuta, čime je godišnje povećanje od 7, 5%, te kašnjenju većem od 15 minuta na 17, 7% letova. Takva statistika pogoduje razvoju generalne avijacije i manjih aerodroma, čime se zbog zagušenja na međunarodnim aerodromima većeg obujma prometa putnika i zrakoplova, intenzivira promet komercijalnog općeg zrakoplovstva i povezivanje manjih aerodroma u regionalnog rutnoj mreži. Otvarenje tržišta tranzicijskih zemalja i pojačana regionalna vanjsko-trgovinska dinamika potenciraju rast prometa u segmentu poslovnog zrakoplovstva, a progresivni trend rasta prometa u « low cost» segmentu podržava projekciju rasta regionalnih (commuter) aerodroma, čime se pozitivno aspektira razvoj manjih aerodroma, koji na lokalnoj razini mora biti razvojno podržan u kontekstu obuhvatnije gospodarske strategije i konotiran aspektima geoprometnih i socio-kulturoloških specifičnosti okruženja. Samim time i trend turističkog rasta na europskoj razini i u Hrvatskoj potvrđuje razinu rasta zračnog prometa, a poglavito charter prometa. Temelj razvitka komercijalnog općeg zrakoplovstva nalazi se u povijesnom i kulturološkom nasljeđu, te nadasve ljepoti prirode, po kojemu je Hrvatska poznata ne samo u Europi, već i ostatku svijetu. Usporedno s time Hrvatska u svijetu glasi kao mediteranska atrakcija, te predstavlja netaknuti i neistraženi dio Mediterana čemu pridonosi jadransko priobalje i otočje. Vidljive prednosti Hrvatske, te njen geoprometni položaj potrebno je ukomponirati u kontekst strategijskih smjernica razvoja zračnoga prometa gdje su naglašeni razvojni potencijali manjih aerodoroma, specijaliziranih za opće zrakoplovstvo te za baziranje flote avioprijevozničke operative generalne aviacije i operative interventnog zrakoplovstva.

Zračni promet; strategijski razvoj; europske integracije

Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu za najbolji studentski stručni rad za 2006. Mentor: prof. dr. sc. Sanja Steiner