hrvatski

Istraživanja korelata depresivnosti i samopoštovanja u osnaživanju djece u javnoj skrbi

Cilj rada je prikazati varijable povezane sa simptomima depresivnosti i samopoštovanjem djece u javnoj skrbi, kako bi se dobile smjernice za daljnje djelovanje u svrhu osnaživanja djece i poboljšanja njihovog mentalnog zdravlja. Prikazani rezultati su dio opširnijeg petogodišnjeg istraživanja ponašanja i osjećanja djece koja odrastaju u javnoj skrbi. U istraživanju je sudjelovalo 493 djece iz dječjih domova, 112 djece iz udomiteljskih obitelji te 187 djece koja su smještena u alternativne oblike smještaja (Nuevo Futuro i SOS sela). Obrađeni su rezultati 684 ispitanika, koji su imali sve potrebne podatke za statističke analize. Kao pokazatelj razine depresivnosti korišten je rezultat na Inventaru dječje depresivnosti (Child Depression Inventory – CDI), dok je razinu samopoštovanja ispitanika odražavao rezultat na subskali samopoštovanja u Upitniku samopoimanja i samopoštovanja. Osim socio-demografskih podataka ispitanika kao ulazne varijable u analizu ušli su i rezultati na Upitniku svakodnevnog stresa u dječjem domu, odnosno udomiteljskoj obitelji, Upitniku suočavanja sa stresom, Skali percipirane socijalne podrške te rezultati na Upitniku za ispitivanje prilagodbe djece na školu. Podatak da čak 22% ispitanika postiže viši rezultat od kritičnog na skali depresivnosti (prema normama koje je utvrdila Živčić, 1992.) ukazuje na potrebu za istraživanjem korelata mentalnog zdravlja djece u javnoj skrbi. Rezultati su pokazali kako količina svakodnevno doživljenog stresa nije toliko povezana s mentalnim zdravljem djece koliko njihovi mehanizmi suočavanja s tim stresom. Također, utvrđeno je da smještaj u određenom obliku javne skrbi te percepcija instrumentalne socijalne podrške izrazito korelira i s depresivnošću i sa samopoštovanjem djece, što se ne može objasniti relativno malim razlikama između skupina djece s obzirom na doživljena traumatska iskustva i životne stresore u obitelji prije dolaska u određeni tip smještaja. Stručnjacima u javnoj skrbi ti podaci mogu biti pokazatelj od čega krenuti u radu s djecom, sa svrhom njihovog osnaživanja za kasniji samostalni život.

depresivnost; samopoštovanje; djeca u javnoj skrbi

nije evidentirano