hrvatski

Istraživanje debljinske strukture sastojina hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris Anić ex. Rauš 1969.)

Drveće je osnovni element koji izgrađuje šumu i daje joj osnovno obilježje. Sastojina kao dio šume razlikuje se od iste po jednoj ili više bitnih osobina. Svi elementi koji izgrađuju drvnu masu i raspoređuju je u prostoru čine, u najširem smislu, strukturu sastojine. (MILETIĆ 1950). Istraživanju strukture sastojine, kao i njenom razvoju, treba dati puno veću pažnju, jer nam rezultati istraživanja i utvrđene zakonitosti pomažu u planiranju uzgojno-gospodarskih zahvata kojima kvalitetnije realiziramo ciljeve gospodarenja ostvarivanjem većih koristi od šume ne narušavajući ekološke i sociološke postulate prirodnog razvoja naših šumskih ekosustava. Struktura sastojine može se tretirati na različite načine, a sve prema tom koji se njezin element promatra. Pod strukturom sastojine podrazumijevamo distribuciju vrsta, broja stabala i njihovih dimenzija po jedinici površine, a ona je rezultat intenziteta rasta pojedinih vrsta pod utjecajem prirodnih čimbenika i čovjeka (PRANJIĆ i LUKIĆ 1997). Najčešće se pod "strukturom" sastojine podrazumijeva debljinska struktura prosuđivana na temelju izmjerenih prsnih promjera, odnosno kako je broj stabala u sastojini raspoređen po debljinskim stupnjevima ili razredima. U ovom radu istraživali smo razvoj broja stabala i njihovih prsnih promjera, kao funkciju vremena u sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba. Istraživanja su obavljena na pokusnim plohama različitih starosti, na području Uprava šuma Podružnica "Karlovac", "Zagreb", "Koprivnica", "Bjelovar", "Našice" i "Vinkovci". U ovom istraživanju posvećena je pažnja i stanju distribucija broja stabala po debljinskim kategorijama istraživanih sastojina u njihovom razvoju kroz proučavani vremenski period.

Struktura sastojine; hrast lužnjak; obični grab; broj stabala; prsni promjer; distribucija broja stabala

nije evidentirano