hrvatski

TEMELJNI ČIMBENIK KVALITETE RADA U ZDRAVSTVU:SIGURNOST I ZDRAVLJE NA RADU MEDICINSKE SESTRE

Za kvalitetu rada u zdravstvu, na svim razinama i u svim njegovim sastavnicama: ustroju, procesu, ishodu ; ključni, najdragocjeniji i nenadomjestivi čimbenik je odgovarajuća radna sposobnost zdravstvenog osoblja. Pri pružanju zdravstvene njege to je poglavito zaštita zdravlja na radu medicinskih sestara. Stoga bi očuvanje njihove radne sposobnosti trebao biti prioritet poslodavaca odnosno uprave zdravstvenih ustanova. Zadaća je poslodavca osigurati “ zdravo radno mjesto” , tj. radno mjesto bez štetnosti po zdravlje zaposlenih. U tu svrhu poslodavac je dužan izraditi procjenu opasnosti koja se u Republici Hrvatskoj provodi od 1997. godine i regulirana je Pravilnikom o izradi procjene opasnosti: procjenjuje se rizik oštećenja zdravlja, obolijevanja od profesionalnih bolesti, bolesti vezanih uz rad i poremećaja u procesu rada koji bi mogli izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje zaposlenih. Na osnovi Procjene opasnosti u radnim procesima provode se mjere zaštite zdravlja zaposlenih, što uključuje i provedbu zdravstvenog nadzora. U nas se, sukladno međunarodnim propisima i smjernicama, donose ili su u pripremi pravilnici koji određuju način zaštite zdravlja i zdravstvenog nadzora osoba izloženih pojedinim štetnostima (kemijske i biološke štetnosti, ionizirajuća i neionizirajuća zračenja, mutageni i karcinogeni, fizikalne štetnosti, rad sa zaslonima, pregledi pomoraca, zrakoplovnog osoblja). U proceduri je prijedlog Pravilnika o radu s karcinogenima i mutagenima. Do 1997.godine poslodavci u zdravstvu nisu imali obvezu izrade procjene opasnosti za radna mjesta u zdravstvenoj djelatnosti, tako da su se zdravstveni djelatnici, zahvaljujući svom obrazovanju i starijim kolegama, štitili sami bez uspostavljenog sustava i izrađenih pravilnika. Zdravstveni djelatnici dosada nisu imali status zaposlenih na poslovima s posebnim uvjetima rada, izuzevši pri radu s izvorima ionizirajućeg zračenja. Praksa pokazuje kako u nas rizici u zdravstvenoj djelatnosti još uvijek nisu prepoznati na odgovarajući način. Osim radnog okoliša, za sigurnost i zdravlje na radu odgovorni su i uvjeti i način rada. Ergonomski uvjeti, karakteristični za rad medicinskih sestara najčešće uzrokuju opterećenja koštano-zglobnog sustava, posebno vratne i slabinske kralješnice pri prisilnom položaju tijekom obaljanja radnih zadaća. Područje zaštite na radu čiji značaj neprekidno eksponencijalno raste, je zaštita psihičkog zdravlja na radu. Tako se stres povezan s radom smatra najvažnijim uzročnik profesionalnog narušavanja zdravlja. Definira se kao obrazac emocionalnih, spoznajnih, ponašajnih i fizioloških reakcija na različite štetne učinke rada bilo u njegovu sadržaju, organizaciji ili radnom okolišu. Svako zanimanje i obavljanje svakog posla može biti izvor određenih frustracija, no pri radu s mnogo stranaka, sa štetnim tvarima i velikom ogovornošću, rad u smjenama što su sve značajke rada medicinskih sestara, je češći. Visoka razina stresa uzrokovana specifičnošću radnog mjesta medicinske sestre ključni je čimbenik koji uz kemijske, fizikalne i biološke štetnosti može nepovoljno djelovati na njihovo zdravlje i narušiti njihovu radnu sposobnost. Posljedice njihove smanjene radne sposobnosti odražavaju se u negativnim ishodima rada koji obavljaju: sniženi je standard pružene zdravstvene njege, smanjeno zadovoljstvo pacijenata i povećan broj službenih prigovora. Stoga rješavanje stresa stavlja ozbiljnu zadaću i ostavlja jedinu mogućnost iznalaženja rješenja aktivnim zajedničkim uključivanjem poslodavaca i zaposlenika. Poglavito za rad na onko-hematološkim odjelima, kao najodgovorniji element u očuvanju sustava psihičkog zdravlja, prepoznato je očuvanje, izgradnja i unaprijđenje socijalne podrške. Socijalna podrška uključuje ohrabrivanje od strane organizacije, uprave i suradnika. Važnost odnosa, promidžbu pozitivnog radnog okruženja kako bi se izbjegli konflikti i rješavalo neprihvatljivo ponašanje na poslu prepoznaje i naš Zakon o radu u svojem članku broj 30. Kako bi se zaštitilo zdravlje zaposlenih, omogućio rad na siguran način, neophodno je udovoljiti zakonskim obvezama. Međutim, još je važnije izgraditi i podržavati kulturu očuvanja zdravlja na radu.

sigurnost; kvaliteta rada; zdravstvo; medicinske sestre

nije evidentirano

engleski

SAFETY AND HEALTH OF MEDICAL NURSES AT WORK - A PRECONDITION FOR QUALITY WORK IN HEALTH CARE

Za kvalitetu rada u zdravstvu, na svim razinama i u svim njegovim sastavnicama: ustroju, procesu, ishodu ; ključni, najdragocjeniji i nenadomjestivi čimbenik je odgovarajuća radna sposobnost zdravstvenog osoblja. Pri pružanju zdravstvene njege to je poglavito zaštita zdravlja na radu medicinskih sestara. Stoga bi očuvanje njihove radne sposobnosti trebao biti prioritet poslodavaca odnosno uprave zdravstvenih ustanova. Zadaća je poslodavca osigurati “ zdravo radno mjesto” , tj. radno mjesto bez štetnosti po zdravlje zaposlenih. U tu svrhu poslodavac je dužan izraditi procjenu opasnosti koja se u Republici Hrvatskoj provodi od 1997. godine i regulirana je Pravilnikom o izradi procjene opasnosti: procjenjuje se rizik oštećenja zdravlja, obolijevanja od profesionalnih bolesti, bolesti vezanih uz rad i poremećaja u procesu rada koji bi mogli izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje zaposlenih. Na osnovi Procjene opasnosti u radnim procesima provode se mjere zaštite zdravlja zaposlenih, što uključuje i provedbu zdravstvenog nadzora. U nas se, sukladno međunarodnim propisima i smjernicama, donose ili su u pripremi pravilnici koji određuju način zaštite zdravlja i zdravstvenog nadzora osoba izloženih pojedinim štetnostima (kemijske i biološke štetnosti, ionizirajuća i neionizirajuća zračenja, mutageni i karcinogeni, fizikalne štetnosti, rad sa zaslonima, pregledi pomoraca, zrakoplovnog osoblja). U proceduri je prijedlog Pravilnika o radu s karcinogenima i mutagenima. Do 1997.godine poslodavci u zdravstvu nisu imali obvezu izrade procjene opasnosti za radna mjesta u zdravstvenoj djelatnosti, tako da su se zdravstveni djelatnici, zahvaljujući svom obrazovanju i starijim kolegama, štitili sami bez uspostavljenog sustava i izrađenih pravilnika. Zdravstveni djelatnici dosada nisu imali status zaposlenih na poslovima s posebnim uvjetima rada, izuzevši pri radu s izvorima ionizirajućeg zračenja. Praksa pokazuje kako u nas rizici u zdravstvenoj djelatnosti još uvijek nisu prepoznati na odgovarajući način. Osim radnog okoliša, za sigurnost i zdravlje na radu odgovorni su i uvjeti i način rada. Ergonomski uvjeti, karakteristični za rad medicinskih sestara najčešće uzrokuju opterećenja koštano-zglobnog sustava, posebno vratne i slabinske kralješnice pri prisilnom položaju tijekom obaljanja radnih zadaća. Područje zaštite na radu čiji značaj neprekidno eksponencijalno raste, je zaštita psihičkog zdravlja na radu. Tako se stres povezan s radom smatra najvažnijim uzročnik profesionalnog narušavanja zdravlja. Definira se kao obrazac emocionalnih, spoznajnih, ponašajnih i fizioloških reakcija na različite štetne učinke rada bilo u njegovu sadržaju, organizaciji ili radnom okolišu. Svako zanimanje i obavljanje svakog posla može biti izvor određenih frustracija, no pri radu s mnogo stranaka, sa štetnim tvarima i velikom ogovornošću, rad u smjenama što su sve značajke rada medicinskih sestara, je češći. Visoka razina stresa uzrokovana specifičnošću radnog mjesta medicinske sestre ključni je čimbenik koji uz kemijske, fizikalne i biološke štetnosti može nepovoljno djelovati na njihovo zdravlje i narušiti njihovu radnu sposobnost. Posljedice njihove smanjene radne sposobnosti odražavaju se u negativnim ishodima rada koji obavljaju: sniženi je standard pružene zdravstvene njege, smanjeno zadovoljstvo pacijenata i povećan broj službenih prigovora. Stoga rješavanje stresa stavlja ozbiljnu zadaću i ostavlja jedinu mogućnost iznalaženja rješenja aktivnim zajedničkim uključivanjem poslodavaca i zaposlenika. Poglavito za rad na onko-hematološkim odjelima, kao najodgovorniji element u očuvanju sustava psihičkog zdravlja, prepoznato je očuvanje, izgradnja i unaprijđenje socijalne podrške. Socijalna podrška uključuje ohrabrivanje od strane organizacije, uprave i suradnika. Važnost odnosa, promidžbu pozitivnog radnog okruženja kako bi se izbjegli konflikti i rješavalo neprihvatljivo ponašanje na poslu prepoznaje i naš Zakon o radu u svojem članku broj 30. Kako bi se zaštitilo zdravlje zaposlenih, omogućio rad na siguran način, neophodno je udovoljiti zakonskim obvezama. Međutim, još je važnije izgraditi i podržavati kulturu očuvanja zdravlja na radu.

safety; quality of work; health care; nurses

nije evidentirano