hrvatski

Rječina i Zvir

Rječina (Rečina, Ričina) glavni je vodotok riječkog područja čije porječje pokriva površinu od dvjestotinjak četvornih kilometara i čini prostornu cjelinu čije je povijest vezana uz najranije pojave ljudskog postojanja na ovom prostoru. Nakon liburnijskog gradinskog naselja u antičko se doba iz vojnog kastruma razvija municipij Tarsatica. Srednjovjekovna Rijeka sv. Vida nastaje na temeljima antičkog grada dok na lijevoj obali nastaje Trsat. Od 11. st. kada Hrvati gube Meraniju Rječina postaje granica za više stoljeća. U razvijenom srednjem vijeku to je kultiviran prostor s mlinovima, pilama, stupama i stupićima, podijeljen između riječke, trsatske, grobničke i kastavske općine. Početkom 18. st. Rijeka je proglašena slobodnom lukom, što dovodi do zamaha trgovine i osnivanja prve manufakture i industrije uz Rječinu. Sredinom 19. st. probijeno je novo korito Rječine i formiran Mrtvi kanal i Delta, a velike regulacije srednjeg toka uslijedile su krajem 19. i početkom 20. st. Ušće se kontinuirano koristi kao luka sve do druge polovice 19. st. i izgradnje nove luke pred gradom.

Rječina - povijest - baština

Tekstovi s bilješkama, sažetci na engleskom jeziku, fotografije i nacrti ;