Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 264454

USPOREDBA NAČINA ŽIVOTA, KAKVOĆE ŽIVOTA I PRIHVAĆANJA HORMONSKOG NADOMJESNOG LIJEČENJA: NACIONALNA STUDIJA ŽENA TREĆE ŽIVOTNE DOBI U HRVATSKOJ


Fistonić Ivan
USPOREDBA NAČINA ŽIVOTA, KAKVOĆE ŽIVOTA I PRIHVAĆANJA HORMONSKOG NADOMJESNOG LIJEČENJA: NACIONALNA STUDIJA ŽENA TREĆE ŽIVOTNE DOBI U HRVATSKOJ 2001., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Zagreb


Naslov
USPOREDBA NAČINA ŽIVOTA, KAKVOĆE ŽIVOTA I PRIHVAĆANJA HORMONSKOG NADOMJESNOG LIJEČENJA: NACIONALNA STUDIJA ŽENA TREĆE ŽIVOTNE DOBI U HRVATSKOJ
(Quality of life, life style and compliance with HRT in Croatian postmenopausal women)

Autori
Fistonić Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22.11

Godina
2001

Stranica
118

Mentor
Ciglar Srećko

Ključne riječi
Menopauza; hormonsko nadomjesno liječenje; stavovi; suradljivost
(Menopause – Hormone replacement therapy – Attitudes – Compliance)

Sažetak
Izbor hormonske supstitucije možda je najvažnija odluka u životu žene, kojom ona odlučuje o svom zdravlju. Stoga su ciljevi ove studije: procijeniti prevalenciju, vrijeme primjene i najpropisivanije oblike za HNL u Republici Hrvatskoj ; utvrditi ovisnost osobnih značajki, regionalne pripadnosti i ratnih zbivanja na uzimanje HNL ; procijeniti utjecaj osobnih stavova i informacija odnosno stupanj povjerenja u hormonsko nadomjesno liječenje ; istražiti odnos alternativnog pristupa i HNL ; istražiti utjecaj HNL na spolnost u postmenopauzi ; usporediti kvalitetu i način života postmenopauzalnih žena s obzirom na primjenu hormonskog nadomjesnog liječenja. Anketirane su 1263 žene u postmenopauzi opširnim upitnikom od 56 pitanja. Pilot-poduzorkom od 103 ispitanice testirana je vrijednost originalne Skale kvalitete života. Pitanja su pokrivala pet područja: (1) socio-demografsku sliku, (2) opće zdravlje, obiteljsku opterećenost, menopauzalni status, (3) način i kvalitetu života, (4) spolnost i (5) obaviještenost o perimenopauzalnim zbivanjima i mogućnostima liječenja. Analizirane su tri skupine ispitanica: (I) one koje primjenjuju hormonsku supstituciju, (II) one koje su je primjenjivale pa prekinule te (III) one koje nisu nikada primjenjivale hormonsko nadomjesno liječenje. Vraćeno je 20, 8% anketa reprezentativnih za populaciju. Prevalencija korisnica hormonskog nadomjesnog liječenja (HNL) u razdoblju trajanja studije (1998.-2000. g.) je 16%, što odgovara srednjoeuropskom prosjeku ; 50% bivših korisnica prekida terapiju već nakon manje od jednog mjeseca, a sve u okviru 8 mjeseci. U ispitanica u kojih je liječenje u tijeku 50% ih koristi HNL tek 2 mjeseca, a samo 5% dulje od 6 mjeseci. Najčešće HNL propisuju ginekolozi u domovima zdravlja (29%), a najmanje liječnici opće medicine (11%). Poboljšanje kvalitete života u žena koje primjenjuju HNL ova studija nije pokazala na razini sumarnih skorova originalne Skale kvalitete života. Međutim, bolja kvaliteta života u ispitanica koje uzimaju HNL značajna je na razini činitelja Skale koji su testiranjem pilot-poduzorka pokazali čvrstu korelaciju s osobnom ocjenom kvalitete života. Poboljšanje suradljivosti pacijentice u programu hormonskog nadomjesnog liječenja u postmenopauzi ovisi o njenoj osobnoj zainteresiranosti. Ako je ona nedostatna, potaknut će ju adekvatna informacija u kojoj je isticanje sigurnosti terapije važnije od insistiranja na njenoj učinkovitosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0044008

Ustanove
Medicinski fakultet, Zagreb