hrvatski

Iskrivljavanje odgovora na upitnicima ličnosti i socijalna poželjnost u različitim motivacijskim kontekstima

Glavni prigovor upitnicima ličnosti u selekcijskoj praksi je njihova podložnost iskrivljavanju odnosno odgovaranju koje ne odražava stvarnu procjenu ličnosti kandidata nego želju za povoljnom samoprezentacijom. Iskrivljavanje odgovora na upitnicima ličnosti je bez sumnje moguće. No, postoje podijeljena mišljenja u kojoj mjeri do njega dolazi u selekcijskoj situaciji. Glavninu istraživanja koja su pokazala postojanje iskrivljavanja odgovora u selekcijskoj situaciji čine studije koje su uspoređivale odgovore kandidata za posao s nekim nezavisnim, komparabilnim uzorkom (npr. Rosse i sur., 1998, Ellingson i Sackett, 2001, Smith i Ellingson, 2001). Stoga je prvi cilj ove studije ispitati razlikuju li se rezultati istih ispitanika na upitnicima ličnosti ovisno o motivacijskom kontekstu: selekcijskoj situaciji ili situaciji iskrenog odgovaranja. Drugi cilj ovog istraživanja je analiza konstrukta socijalne poželjnosti. Često se kod primjene upitnika ličnosti, u svrhu korekcije ostalih skala ili identifikacije kandidata koji daju neiskrene odgovore, koriste skale socijalne poželjnosti. Pri tome se socijalno poželjno odgovaranje tretira kao jednodimenzionalan konstrukt čija je uloga u selekciji kontaminirajuća. Paulhusov (1984) model razdvaja socijalno poželjno odgovaranje na dvije komponente: samozavaravanje i upravljanje dojmovima. Ovim istraživanjem provjerava se točnost modela ispitivanjem karakteristika dimenzija socijalno poželjnog odgovaranja u različitim motivacijskim kontekstima. Istraživanje je provedeno na kandidatima za školovanje za zvanje vojnog pilota MORH-a (N=231). Ispitivanje je provedeno dva puta. Prvi put su kandidati upitnik ličnosti i skale socijalne poželjnosti ispunjavali kao dio standardne selekcijske baterije, a drugi put anonimno nakon završenog selekcijskog postupka. Dobiveni rezultati pokazuju da se odgovori na dvije dimenzije ličnosti mjerene u sklopu 5-faktorskog modela razlikuju među situacijama: ispitanici se u selekcijskoj situaciji procjenjuju značajno savjesnijima i ugodnijima. Provjera rezultata na skalama socijalne poželjnosti potvrdila je temeljne postavke Paulhusovog modela: izraženost upravljanja dojmovima mijenja se ovisno o motivacijskom kontekstu, a samozavaravanje ne. U radu će biti razmotrene teorijske i praktične implikacije dobivenih nalaza.

iskrivljavanje odgovora na upitnicima ličnosti; selekcija; socijalna poželjnost; samozavaravanje; upravljanje dojmovima

nije evidentirano