hrvatski

PRIRODNA OBNOVA ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA VLAŽNOGA TIPA NARUŠENIH STOJBINSKIH UVJETA U POKUPSKOM BAZENU

U radu su prikazani rezultati istraživanja prirodne obnove sastojina hrasta lužnjaka vlažnoga tipa narušenih stojbinskih uvjeta. Istraživanja se temelje na dvije razine, postavljanjem terenskog pokusa čepovanjem te u sastojini na tri pokusne plohe. U svrhu istraživanja sanacije oštećenih degradiranih sastojina, utjecane višekratnim obgrizanjem od srneće divljači, krajem ožujka 1992. godine, osnovan je pokus primjenom čepovanja u mladoj, 6-godišnjoj sastojini hrasta lužnjaka i običnoga graba. Tijekom višegodišnjeg motrenja sa osam sukcesivnih izmjera (1991.-1998.) te izmjere 2005. godine praćen je visinski razvoj mladog naraštaja. Izmjere visina prve četiri godine načinjene su metalnim metrom sa libelom, a naredne teleskopskom letvom. Tijekom 14. godišnjeg praćenja od osnutka pokusa do 2005. godine prirodno je odumrlo (bez njege) 69% promatranih stabalaca hrasta lužnjaka. Broj jedinki hrasta lužnjaka je od početnih 1, 68 po m2, godine 2005. iznosio 0, 46 stabalaca po m2. Poradi praćenja utjecaja biotičkih i abiotičkih čimbenika na prirodnu obnovu hrasta lužnjaka osnovane su tri trajne pokusne plohe u prirodnoj sastojini hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem. (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum brizoides Horv. 1938.). Pokus je praćen u vrijeme izvođenja oplodnih sječa. Radi praćenja obnove i razvoja mladog naraštaja, na rubovima te sredinom podplohe, postavljene su tri "pruge" 60 x 2m. Na prugama su ponavljane izmjere svega drvenastog raslinja svrstanog u sedam visinskih razreda. Na plohi 2 od nedostatnih 20.972 stabalaca 1998. godine, ostalo je 2000. godine tek 2.944 (14%) uglavnom suhovrhih hrastovih stabalaca, dok je ploha 3 bila bez pomlatka. Nakon dobrog uroda žira 2000. godine, naredne godine na plohi 2 izmjereno je 76.333, a na plohi 3, 34.333 jednogodišnjih stabalaca hrasta lužnjaka. Nakon dvije godine (2003) na plohi 2 preživjelo je 17%, a na plohi 3 samo 6% uglavnog suhovrhog i nekvalitetnog mlađeg pomlatka lužnjaka. Praćenjem tijeka pojavnosti i razvoja mladog naraštaja hrasta lužnjaka od 1998. do 2003. godine razvidno je kako prirodna obnova sastojina narušenih stojbinskih uvjeta, bez višekratne njege i zaštite pomlatka nije moguća.

hrast lužnjak; obnova; tlo; čepovanje; mladi naraštaj; struktura sastojine

nije evidentirano