hrvatski

Gerontoservisi : novi partner u zaštiti zdravlja starijih osoba

Najnovija javnozdravstvena gerontološka analiza mortalitetne strukture Hrvatske u 2004. godini po dobnim skupinama ukazuje na gotovo identičan udio, u odnosu na 2003. godinu, umrlih starijih osoba u dobi od 65 i više godina (77, 96%) u ukupno 49756 umrlih. Gerontološki morbiditetni pokazatelji gerijatrijskih osiguranika ukazuju kako razvoj djelatnosti Gerontoloških centara u zaštiti zdravlja starijih osoba u lokalnoj zajednici, koji u svojim programima uključuju provedbu mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije, može doprinjeti unapređenju zaštite njihovog zdravlja, a time i trajnije odgoditi institucijsku gerijatrijsku skrb. Već sada hipotetski možemo ustvrditi kako broj hospitalizacija gerijatrijskih bolesnika stagnira zahvaljujući razvoju Gerontoloških centara u Gradu Zagrebu, što je vidljivo iz podataka Gerontološke datoteke za 2004.g. (tablica 1). U skladu sa Službenim glasnikom Grada Zagreba broj 22/2004.g. u mjerama i aktivnostima za unapređivanje zaštite zdravlja starijih zagrepčana i očuvanja funkcionalne sposobnosti starijih osoba u Gradu Zagrebu u alineji pod točkom 2.5. i 3.6. potiče se trajno ostvarenje zadaća i poslova ne samo osnovne djelatnosti Gerontološkog centra nego i njegovo trajno unapređivanje sa ostvarenjem Gerontoservisa. Uključivanjem projektnog modela Gerontoservisa u redovitu djelatnost Gerontološkog centra – izvaninstitucijske skrbi za starije, za pretpostaviti je daljnja racionalizacija gerijatrijskih hospitalizacija, posebno u onim slučajevima kad su hospitalizacije uzrokovane socijalno-medicinskom indikacijom ili se stariji bolesnik dulje zadržava u bolnici i to na akutnim odjelima radi nemogućnosti primjerene skrbi u njegovom vlastitom domu. Za pretpostaviti je kako bi se, s još jačim razvojem gerontoservisa uz stavljanje težišta gerijatrijske i gerontološke djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite , taj broj i znatno smanjio, a posljedično bi se smanjila i rastuća gerijatrijska potrošnja. Nedvojbeno je pritom istaknuti značenje evaluacije provedbe djelatnosti gerontoservisa, uz trajnu edukacija edukatora i samih starijih osoba, a u cilju unapređivanja zdravlja i očuvanja funkcionalne sposobnosti hrvatskog starijeg pučanstva i zadovoljenja njihovih zdravstvenih potreba.

starije osobe; gerontološki centar; gerontoservis; gerontološka datoteka; mjere prevencije za starije

nije evidentirano