hrvatski

TRŽIŠNO UVJETOVANO UMIROVLJENJE

Ubrzano rastuće starenje hrvatskog pučanstva ima krucijalne implikacije na gospodarstvenu strukturu cjelokupnog stanovništva. Po procjeni od 30. lipnja 2004. godine Hrvatska broji sveukupno 4 439 400 stanovnika, od čega starijih od 65 godina sveukupno ima 738 500 (16, 64%). Demografske projekcije pokazuju da će do 2025. godine u Hrvatskoj udio starijih ljudi dosegnuti visokih 27, 4% s daljnjim porastom očekivanog trajanja života koje po istoj procjeni za 2004. godinu iznosi 72, 0 godina za muškarce i 79, 0 godina za žene. Gerontološko-javnozdravstvena analiza u Hrvatskoj ukazuje kako na na jednog hrvatskog umirovljenika u 2003. godini dolazi nešto više od jednog zaposlenika (N=1, 45) što dovodi do izrazito loše gospodarske i socijalne slike. Bazirano na sadašnjem teško podnošljivom stanju, koje se naročito ističe svjetskim rekordom glede omjera broja zaposlenika i broja umirovljenika, te napose začuđujućeg fenomena netipičnih za mirovinsku populaciju u pogledu vremena provedenog u radnom odnosu, kao i s obzirom na prosječne godine života aktualnih penzionera, autori apeliraju na neizbježnost drastičnih promjena, koje se u prvom redu odnose na najučinkovitiju mjeru, a to je produženje radnog staža, što bi donekle usporilo odlijev ljudi iz radnog odnosa u mirovinu, a i povećalo bi broj radne snage. Razvijene države svijeta, kao što su Amerika i Njemačka, a poglavito Japan, zakonskom legislativom stimuliraju poslodavce na zadržavanje najstarijih funkcionalno sposobnih zaposlenika. To je u cilju osiguranja njihove dodatne uloge u prijenosu znanja i vještina na mlađe zaposlenike tijekom rješavanja problematike radnog procesa, kao doprinos neopetovanju grešaka iz prošlosti rada. Tom dodatnom ulogom stariji zaposlenici postaju iskoristivi i koristan potencijal u razvoju gospodarstva ali i u osiguravanju prevencije vlastitog bolesnog starenja, što znatno rasterećuje rastuću gerijatrijsku zdravstvenu potrošnju. Zbog toga je razumljiva ubrzana reforma mirovinskih sustava u mnogim zapadnim državama Europe u kojima se odlazak u „ mirovinu” znatno produžuje ovisno o tržišnoj legislativi, kao npr. u Njemačkoj gdje se nedavno dob umirovljenja povisila sa 65 na 68 godina, neovisno o spolu , uz osiguranje 45-godišnjeg radnog vijeka.

stariji ljudi; očekivano trajanje života; aktivno produktivno starenje; reforma mirovinskog osiguranja; demografska kretanja u Hrvatskoj

nije evidentirano