hrvatski

Lokacija i temelji starog grada Ivanca kao gospodarsko dobro

Dvorac Stari grad Ivanec bio je zapaljen tijekom Drugog svjetskog rata, poslije čega više nije obnavljan da bi krajem 1950-ih godina njegovi ostaci bili ukljonjeni s ključne parcele ivanečkog trga. 1974. godine objavljen je niz članaka s prikupljenom građom o samom dvorcu, njegovu okruženju, ali i razvoju naselja Ivanec. Ovi su tekstovi s vrijednim grafičkim prikazima snažno utjecali na urbanističko i prostorno planiranje naselja Ivanec, osobito njegovog središnjeg dijela, što je dovelo do posebnog odnosa prema prostoru na kojem je bio Stari grad. Načelno je onemogućena bilo kakva izgradnja na toj lokaciji prije izvršenih arheoloških istraživanja, a plediralo se na podizanje kreativno oblikovanoga faksimila dvorca, poglavito s kulturno-turističkim sadržajima. U međuvremenu su provedena nepotpuna arheološka istraživanja ovoga lokaliteta sa zanimljivim nalazima. Ranije objavljeni radovi na temu dvorca i perivoja Hrvatskog zagorja s kraja 20. stoljeća Stari grad Ivanec ravnopravno su tretirali s ostalim zagorskim dvorcima i kurijama, bez obzira što on nije više postojao. Međutim, najnoviji tekstovi sve češće iz sustava dvoraca sjeverozapadne Hrvatske izostavljaju lokalitet i arheološko nalazište Starog grada Ivanca. Isto tako, pretežito površna urbanistička praksa, propisima oslobođena konceptualnog razmišljanja, sve više relativizira važnost Starog grada u kontekstu razvojnog resursa Grada Ivanca. Stoga se ovom prigodom javlja stručna i znanstvena obveza da se lokalitet i kulturno-povijesno naslijeđe, obilježeno sintagmom Stari grad Ivanec još jednom vrednuje – kako s kulturološkog, tako i s gospodarskog gledišta.

dvorci; ljetnikovci; stari grad Ivanec; Hrvatska

nije evidentirano