hrvatski

Subpopulacije limfocita, aktivnost urođenoubilačkih stanica i komponente osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda u hrvatskih ratnih veterana s PTSP-om

Učestale stresne reakcije tijekom simptomatskih epizoda u post-traumatskom stresnom poremećaju (PTSP) mogu dovesti do poremećaja neuroendokrinog sustava i imunosustava sa štetnim posljedicama po zdravlje pojedinca. Pokazano je da osobe s PTSP-om češće obolijevaju od nekih somatskih, osobito autoimunosnih i kardiovaskularnih bolesti. Predpostavlja se da ključnu ulogu u pozadini ove veze imaju promjene u osovini hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA-osovina) i simpatičkom sustavu. Postoji uska povezanost HPA-osovine i imunosustava pri čemu kortizol preko svojih unutarstaničnih receptora sudjeluje u modulaciji imunoreaktivnosti. U našim prijašnjim ispitivanjima, unutar 8 godina od traumatskog iskustva kod hrvatskih ratnih veterana, pronašli smo sniženu ekspresiju glukokortikoidnog recpetora (GCR) u limfocitima periferne krvi uz povećanu koncentraciju kortizola u serumu. To je u suprotnosti s nalazima ispitivanja na vijetnamskim veteranima i žrtvama Holokausta kod kojih je od traume prošlo mnogo više vremena. U ovoj smo studiji (više od 10 godina nakon traumatskog iskustva) ponovo usporedili neke parametre HPA-osovine (koncentracija kortizola, razina GCR-a u limfocitima) i imunosustava (udjeli limfocitnih subpopulacija, citotoksičnost urođenoubilačkih stanica) u 38 ispitanika s PTSP-om i 24 zdrava dobrovoljca. Nismo našli razliku niti u jednom od mjerenih parametara. Međutim, primijetili smo granično povećanje broja limfocita u osoba s PTSP-om, a razina GCR pozitivno je korelirala sa brojem godina od traumatskog iskustva. Rezultati ovog istraživanja potvrđuju važnost dinamike bioloških promjena u PTSP-u te ukazuju na potrebu dugoročnih prospektivnih studija u istraživanju komponenti HPA osovine i imunosustava

limfociti; kortizol; urođenoubilačke stanice; rat; trauma; PTSD

nije evidentirano