hrvatski

Dinamika i struktura populacije sivoga puha Glis glis L.) u šumama Hrvatske u razdoblju od 2002. do 2004. godine

Istraživanje strukture i dinamike populacije sivoga puha (Glis glis L.) postavljanjem klopki i kućica za naseljavanje, obavljeno je u razdoblju od 2002. do 2004. godine na slijedećih šest lokaliteta: Mrkopalj, Koprivnica, Vrbovsko, Gračac, Krašić i Gerovo. Na lokalitetu Mrkopalj tijekom jeseni 2003. godine u 11 lovnih noći postavljeno je 475 klopki. Ulovljeno je 257 jedinki (235 juvenilnih-9, 36% i 22 adultnih-90, 64%) od kojih je 46% pripadalo ženskom a 54% muškom spolu. Proučavanjem prosječne mase jedinki s obzirom na datum ulova, utvrđeno je da se ona povećava prema kraju lovne sezone. Taj rast se kretao od 101, 6 g. do 145, 6 g. prosječne vrijednosti što iznosi porast od 44 g. u samo 23 dana (44, 9%), a što se povezuje sa izvorom hrane (količina cvjetnih pupova u proljeće i kvalitetan urod bukvice u jesen). Masa adultnih jedinki iznosila je od 146 do 270 g. Prosječna masa svih ulovljenih jedinki na lokalitetu Mrkopalj iznosila je 120, 6 g. Prosječna dužina ulovljenih jedinki iznosila je 31, 0 cm, prosječna dužina repa 15, 0 cm, a prosječna dužina tijela bez repa 16, 0 cm. Te su godine na tom lokalitetu puhovi bili aktivni do 21. listopada, a nakon toga su se povukli na zimovanje zbog ranog snijega koji se trajno zadržao na tlu do kraja godine. 2003. godine na lokalitetu Gerovo ulovljene su, analizirane, obilježene i puštene 64 jedinke (58% mužjaka i 42% ženki). Masa analiziranih jedinki bila je od 87 g do 195 g. Na području Vrbovskog analizirano je devet jedinki (56% mužjaka i 44% ženki) čija je masa bila unutar granica od 100-160 g kao i na području Gerova. Razlike u broju analiziranih jedinki u istom razdoblju između ova dva lokaliteta objašnjavaju se slabijim urodom bukvice i degradiranoj kvaliteti staništa na području Vrbovskog. U 2003. god. na ostalim lokalitetima nije zabilježena prisutnost sivog puha. U listopadu 2004. god. ulovljene su jedinke na slijedećim lokalitetima Koprivnica (2), Krašić (1) i Vrbovsko (7). Aktivnost sivog puha ovisi o nadmorskoj visini, urodu šumskog sjemena i klimatskim čimbenicima.

šumski ekosustavi; sivi puh (Glis glis L.); dinamika populacije

nije evidentirano