hrvatski

Benešićeva promišljanja o hrvatskome jeziku

U radu se analiziraju stavovi i promišljanja Julija Benešića koje je posredno ili neposredno autor izložio u raspravama, člancima i feljtonima objavljenim u rasponu od triju desetljeća u prvoj polovici 20. stoljeća. Dok je u jednoj skupini članaka izravno riječ o nekim činjenicama vezanim uz hrvatski jezik (Nesavremeni razgovor, 1917., Debata o tri slova, 1921., Pravopis i jezik (kozerija o korektorima), 1951., Glas protiv ankete 1954.), u drugoj skupini tekstova (Razgovori, 1922., Kritike i članci, 1943.) izdvajaju se i komentiraju u ovome radu ona promišljanja o hrvatskome jeziku koja su neposredno nastala na temelju Benešićevih književnih motrišta. Analizom navedenih članaka pokazuje se da je Julije Benešić imao izrazit stav o jeziku povezan s vrlo jasnim zaključcima o standardnome jeziku te da je u vrijednom književnom, leksikografskom, gramatičkom, prevoditeljskom i uredničkom radu u obzir uzimao jezične činjenice i cjelokupan razvitak hrvatskoga jezika.

Julije Benešić; hrvatski jezik

nije evidentirano