hrvatski

USPOREDBA PARAMETARA SRČANE AKTIVNOSTI U JUTARNJOJ I NOĆNOJ RADNOJ SMJENI USPOREDBA PARAMETARA SRČANE AKTIVNOSTI U JUTARNJOJ I NOĆNOJ RADNOJ SMJENI

Nedostatak jednoznačnih rezultata relativno malog broja istraživanja u kojem je korišteno duže kontinuirano registriranje R-R intervala tijekom različitih radnih smjena ukazao je na potrebu daljnjeg istraživanja efekata smjenskog rada na modulaciju srčane aktivnosti. Opći cilj istraživanja bio je utvrditi da li je autonomna modulacija srčane aktivnosti dominantno uzrokovana efektima normalnog cirkadijurnog ciklusa, efektima (ne)aktivnosti, ili je rezultanta obaju efekata. U istraživanje je uvedeno i kontinuirano praćenje tjelesne temperature, kao stabilnijeg indikatora cirkadijurnih promjena. U istraživanju je sudjelovalo osam medicinskih sestara, prosječne dobi 30 godina, koje su radile na Odjelu za kirurgiju, Opće bolnice Zadar, u tro-smjenskom sustavu smjena. Raspored izmjena smjena bio je brzo-rotirajući, s rotacijom prema naprijed. Ispitivanje se sastojalo od kontinuiranog registriranja R– R intervala, tjelesne i 'okolinske' temperature, s pomoću Data Logging Sustava, tijekom dva 24-satna perioda, u danu kad su ispitanice radile drugi dan u jutarnjoj smjeni, te u drugom danu rada u noćnoj smjeni. Na taj način dobiveni su potrebni podaci za jutarnju radnu smjenu i vremenski ekvivalentan neradni period (od 07.00 do 14.00 sati), te za noćnu radnu smjenu i vremenski ekvivalentan neradni period (od 21.00 do 07.00 sati). Kod polovice ispitanica, ispitivanje je započelo prije početka njihove redovne jutarnje, a kod druge polovice prije početka njihove redovne noćne smjene. U analizama je korištena veličina i parametri varijabiliteta R-R intervala, spektralni parametri srčane aktivnosti, te tjelesna i diferencijalna temperature, koja je dobivena oduzimanjem vrijednosti 'okolinske' od tjelesne temperature. Dobiveni rezultati pokazali su značajno smanjenu srčanu aktivnost, općenito viši varijabilitet R-R intervala, koji je bio relativno više moduliran od strane parasimpatikusa, a manje od simpatikusa, u noćnoj smjeni, u odnosu na jutarnju smjenu. Unatoč eventualnim razlikama u radnim zahtjevima između dviju radnih smjena, rezultati su ukazali da ispitanice tijekom noćne smjene obavljaju radne zadatke kada im je funkcioniranje organizma na manje optimalnoj razini u odnosu na razine dobivene za vrijeme jutarnjeg rada. Ovo je naročito vezano za utvrđeni ranojutarnji period noćne smjene, što potkrepljuju minimalne vrijednosti tjelesne temperature utvrđene u navedenom periodu. Bez obzira što je ispitivanje obavljeno tijekom drugog dana noćne smjene u ciklusu noćnih smjena, ciklus promjena srčane aktivnosti ostao je usmjeren na normalni cirkadijurni ciklus, te ispitanice nisu adaptirane na noćni rad. S druge strane, između dva neradna perioda nisu dobivene značajne razlike u razini parametara srčane aktivnosti, iz čega proizlazi da se pretpostavka o dominantnom utjecaju cirkadijurnog ciklusa u modulaciji srčane aktivnosti može samo djelomično prihvatititi. Analize većine parametara srčane aktivnosti, uključujući i diferencijalnu temperaturu, pokazale su značajne razlike između radnih i neradnih perioda. Dobiveni rezultati su u skladu s modulacijom srčane aktivnosti uvjetovanoj ciklusom (ne)aktivnosti, međutim, s obzirom da su statistički značajne razlike kod nekih parametara bile ograničene na jutarnji period, ali ne i noćni, rezultati provedenog istraživanja ne mogu potvrditi da je ciklus (ne)aktivnosti dominantan faktor u modulaciji srčane aktivnosti. Osim toga, slični obrasci promjena parametara srčane aktivnosti i tjelesne temperature u funkciji vremena tijekom radnih i neradnih perioda, osobito tijekom noći, također ukazuju na cirkadijurni efekt. Daljnji pokazatelj efekta cirkadijurnog ciklusa je kritični ranojutarnji period noćne smjene u kojemu različiti parametri varijabiliteta srčane aktivnosti, kao i tjelesne temperature, dosižu suboptimalne razine, slične onima dobivenima tijekom spavanja. Zaključeno je da parasimpatička modulacija srčane aktivnosti tijekom noćnog rada, osobito u navedenom kritičnom periodu, predstavlja važan izvor stresa tijekom noćnog rada. Promjene parametara srčane aktivnosti pokazale su ovisnost o cikadijurnom ciklusu i ciklusu (ne)aktivnosti, pri čemu je efekt (ne)aktivnosti bio dominantniji u jutarnjim, a cirkadijurni efekt u noćnim periodima. Moguće je da je različitost radnih zahtjeva u jutarnjoj i noćnoj radnoj smjeni izvor različitosti u dominaciji dvaju efekata. Općenito, može se reći da je modulacija srčane aktivnosti rezultanta interakcije normalnog cirkadijurnog obrasca promjena i efekata (ne)aktivnosti. Utvrđene promjene tjelesne temperature potkrjepljuju obrazac promjena srčane aktivnosti, te su, pokazale sukladnost cirkadijurnom obrascu promjena. Slično kao i obrazac promjena srčane aktivnosti, ovaj obrazac je u jutarnjem periodu značajno izmjenjen aktivnošću.

smjenski rad; parametri srčane aktivnosti; varijabilitet R-R intervala; tjelesna temperatura; cirkadijurni efekt; efekt (ne)aktivnosti; simpatička i parasimpatička modulacija srčane aktivnosti

nije evidentirano