Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Najznačajnije fitoparazitne nematode u Hrvatskoj (CROSBI ID 520461)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Ivezić, Marija ; Raspudić, Emilija ; Brmež, Mirjna ; Ivana Majić Najznačajnije fitoparazitne nematode u Hrvatskoj // II simpozijum o zaštiti bilja / Trkulja, Vojislav (ur.). Banja Luka: Društvo za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini, 2005. str. 28---

Podaci o odgovornosti

Ivezić, Marija ; Raspudić, Emilija ; Brmež, Mirjna ; Ivana Majić

hrvatski

Najznačajnije fitoparazitne nematode u Hrvatskoj

Laboratorij za nematologiju, pri Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, Zavoda za zaštitu bilja, osnovan je 1978. godine. Od tada se proučavaju ekonomski značajne fitoparazitne nematode od kojih su najznačajnija istraživanja rodova Xiphinema, Anguina, Meloidogyne, Globodera, Pratylenchus, Heterodera i dr, kao i proučavanje zajednice nematoda kao bioindikatora stanja i promjena u agroekosustavima. Višegodišnja proučavanja predstavnika roda Xiphinema u vinogradima obavljana su u sklopu međunarodnog projekta s USA. Utvrđeno je 5 vrsta ovoga roda, od kojih je značajna Xiphinema index, kao prenosioc virusa infektivne degeneracije vinove loze. Anguina tritici – pšenični glistac, po mnogima je « ; ; zaboravljena» ; ; nematoda iako je prisutna na pojedinim poljima pšenice koja su stalni izvor zaraze. Izaziva pojavu gala zrna pšenice, a proučavana je na području Moslavine i Vinkovaca, gdje je utvrđeno od 38 do 31735 ličinki po zrnu. Nematode gukavosti korijena roda Meloidogyne su najznačajnije štetne nematode povrća. To su polifagni endoparazitski štetnici korijena, a proučavane su na uzorcima s područja Baranje, Istre i Dalmacije. Zlatna krumpirova nematoda Globodera rostochiensis značajan je štetnik krumpira, a nalazi se prema OEPP/EPPO na listi A2 karantenskih štetnika. U Hrvatskoj je prisutna od 2001. godine kad je utvrđena na području Belice, a 2002. utvrđeni su patotipovi Ro 1 i Ro 4. Nematode kao bioindikatori proučavaju se od 1998. godine u različitim agroekosustavima te su se pokazale kao izvrsni indikatori promjena izazvanih antropogenim utjecajem. Prema Zakonu o zaštiti bilja, obavezni su pregledi tla i biljnog materijala na prisustvo fitoparazitnih nematoda navedenih u karantenskim listama A1 i A2, kako bi spriječili njihovo širenje unutar i izvan zemlje.

fitoparazitne nematode ; Hrvatska

nije evidentirano

engleski

Plant parasitic nematodes in Croatia

nije evidentirano

plant parasitc nemarodes ; Croatia

nije evidentirano

Podaci o prilogu

28---.

2005.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

II simpozijum o zaštiti bilja

Trkulja, Vojislav

Banja Luka: Društvo za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini

Podaci o skupu

II Simpozijum o zaštiti bilja u BIH

pozvano predavanje

14.12.2005-16.12.2005

Teslić, Bosna i Hercegovina

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)