hrvatski

Kognitivne osobitosti psihijatrijskih bolesnika

Literatura obiluje podacima o kognitivnim deficitima koji prate psihičke poremećaje, pri čemu nije do kraja razjašnjeno radi li se o specifičnim kognitivnim odstupanjima karakterističnim za pojedini poremećaj ili o općoj kognitivnoj disfunkcionalnosti koja se javlja u različitim psihičkim poremećajima. Cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi pokazuju li osobe s psihičkim poremećajima neke konzistentnosti u kognitivnim deficitima u odnosu na zdravel jude i postoje li specifični obrasci kognitivnih deficita ovisno o ežini proemećaja. Zanimalo nas je koliko se ove razlike očituju u uratku na testu neverbalnih intelektualnih sposobnostil Podaci su prikupljeni standardnom primjenom Revidirane Beta serije na različitim dijagnostičkim skupinama. Klinička psihotična skupina (N=78) sastavljena je od sudionika s dijagnozom shizofrenije i ostalih psihotičnih poremećaja (sumanuti poremećaji, paranoidne psihoze). Klinička ne-psihotična skupina (N=78) sastavljena je od sudionika kod kojih je dijagnosticiran neurotski poremećaj i poremećaj ličnosti. Usporedna skupina (N=78) formirana je prema unaprijed zadanim kriterijima spola, dobi i obrazovnog statusa, a sudionici nisu imali dijagnosticiran psihički poremećaj. Dobiveni rezultati su pokazali kako osobe s psihičkim poremećajima bez obzira na njegovu težinu postižu niži ukupni rezultat na testu. Iako se prosjeci sve tri ispitivane skupine kreću u okviru kategorije prosječnog intelektualnog statusa, skupine s psihičkim poremećajima pokazuju statistički niži IQ u odnosu na zdrave sudionike. Provedena diskriminativna analiza pokazala je kako osobe s psihičkim smetnjama pokazuju specifičan obrazac ometenosti u odnosu na zdrave sudionike. Psihotični i nepsihotični sudionici pikazuju u odnosu na zdrave sudionike smetnje u perceptivnoj i mentalnoj brzini, te prostornom snalaženju. Ove su smetnje neovisne o težini poremećaja i predstavljaju znake psihogeno ometenog funkcioniranja koje je karakteristično za osobe s psihičkim smetnjama. Kliničke se skupine međusobno razlikuju u uratku na subtestovima uviđanja nelogičnosti i nadopunjavanja slika. Psihotični bolesnici postižu statistički značajno niže rezultate u ovim subtestovima od ne-psihotičnih. Oba subtesta koja definiraju ovu funkciju predstavljaju mjeru konceptualnog mišljenja koje je posebno pogođeno kod shizofrenih.

kognitivni deficiti; psihički poremećaji; IQ; neverbalne kognitivne sposobnosti

nije evidentirano