hrvatski

Za{tita morskih sisavaca - eti~ko i racionalno pitanje

Od navedenih svih u svijetu vrsta morskih sisavaca, u Jadranu danas `ive samo sredozemna medvjedica - Monachus monachus (Hermann, 1779.) i dobri dupin - Tursiops truncatus (Montagu, 1821.). Iako se u svijetu morski sisavci, posebno skupina velikih kitova, gospodarski iskori{tavaju, na ~emu se temelji ~itava kitolovna industrija nekolicine zemalja, u Jadranu pa tako i u Sredozemlju morski su se sisavci samo iznimno komercijalno iskori{tavali. U svijetu postoje dobro organizirane me|unarodne organizacije, International Whaling Commission, the North Atlantic Marine Mammal Commission i druge, koje vode brigu o za{titi, gospodarenju i odr`ivom iskori{tavanju morskih sisavaca, posebice velikih kitova, te {tite da ne propadne i da se dalje razvija kitolovna industrija. Zbog opasnog smanjenja broja pojedinih vrsta kitova, posljednjih je godina objavljen privremeni moratorij na komercijalni kitolov, a dozvoljen je samo to~no kontrolirani ulov odre|enog broja jedinki nekih vrsta kitova. Morski sisavci Jadrana, sli~no kao ~itavog Sredozemlja, tako|er su vrlo ugro`eni, iako se komercijalno uglavnom ne love. Oni su naro~ito ugro`eni jer smrtno stradavaju kao slu~ajni ulov prilikom ribolova, te zbog kompeticije sa sve ve}im brojem ljudi koji se pojavljuju na moru, naro~ito kao posljedica pove}anog turizma u ovom dijelu svijeta. Za{tita tih vrsta sisavaca je eti~kog karaktera kao i za{tita svih `ivih stvorenja, ali je dan naglasak na spa{avanje vrste, pasmine, populacije, ili neke skupine, a nikako ne na spa{avanje pojedine jedinke, koje mo`e biti ~ak i eti~ki problemati~no, ako se usporedi s izumiranjem vrsta. Uz eti~ko pitanje njihova uni{tavanja, ovi sisavci kao i sve ostale biljne i `ivotinjske vrste imaju i svoje to~no odre|eno i nezamjenjivo mjesto u biocenozi, tako da iz i ~isto racionalnih razloga treba poku{avati sprije~iti njihovo izumiranje. Zahvaljuju}i provedenim znanstvenim istra`ivanjima, sredozemna medvjedica, dobri i obi~ni dupin, te sve vrste kitova u Hrvatskoj su zakonom za{ti}ene. Iz eti~kih i racionalnih razloga treba nastaviti s prou~avanjem jadranskih sisavaca kako bi se s njima pravilno gospodarilo i kako bi se sprije~ilo njihovo izumiranje. Kako u Jadranu vi{e ne `ivi autohtona populacija sredozemnih medvjedica, a i u svjetskim razmjerima su pred izumiranjem, jer ih jo{ svega ima 200 do 250 jedinki, predla`e se uzgoj ovih `ivotinja u poluzato~eni{tvu kako bi se poku{alo obnoviti jadransku populaciju sredozemnih medvjedica i tako stvoriti ve}e {anse za pre`ivljavanje ove vrste. Za dupine bi u budu}nosti trebalo osnovati posebne rezervate u Jadranskom moru, bez ikakve ljudske aktivnosti kako bi se i njima omogu}ilo pre`ivljavanje. Sve do sada izvr{ene mjere i planirane akcije u vezi sa za{titom morskih sisavaca u Jadranu, odnosno u Hrvatskoj, rade se iz eti~kih i racionalnih razloga kako bi se sprije~ilo uni{tenje jedne vrste i kako bi se spre~ile opasne promjene u jadranskoj biocenozi. Na kraju je postavljeno pitanje eti~nosti tro{enja golemih materijalnih sredstava na spa{avanje pojedine jedinke odre|ene vrste, na primjeru kita ubojice Keikoa, dok istovremeno izumiru mnoge druge vrste. Tako|er je postavljeno pitanje eti~nosti Europske unije za odbijanje za sada, i same rasprave o sufinanciranju me|u ostalim i projekata za{tite morskih sisavaca u Jadranu, iz ~isto politi~kih razloga, jer joj ne odgovara samostalnost Hrvatske vlade, koju je hrvatski narod izabrao na najdemokratskiji na~in, te prepu{tanje financiranja ovih istra`ivanja samo Hrvatskoj dr`avi, iako Europska unija raspola`e velikim materijalnim sredstvima za za{titu prirode u Europi.

morski sisavci, za{tita, etika

nije evidentirano