hrvatski

Učestalost apikalnog kondenzirajućeg ostitisa udruženog s kroničnim pulpitisom u zagrebačkoj populaciji

U radu je istraživana prevalencija osteosklerotičnih promjena u čeljustima u zagrebačkoj populaciji. Uzorak se sastojao od 1200 ortopantomograma koji su odabrani slučajnim odabirom. Osteosklerotične tvorbe su svrstane u dvije kategorije: kondenzirajući ostitis i idiopatsku osteosklerozu. Promatrana je povezanost navedenih tvorbi uz dob, spol, čeljust i regiju čeljusti pacijenta. Za kondenzirajući ostitis određen je zub uzročnik i status zuba uzročnika. Prevalencija kondenzirajućeg ostitisa u zagrebačkoj populaciji je 6, 7%, a idiopatske osteoskleroze 2, 8%. Obje promatrane tvorbe pojavljuju se najčešće u molarnoj regiji donje čeljusti, uz prvi donji molar. Navedene tvorbe ne ovise o dobi i spolu pacijenta. Kod kondenzirajućeg ostitisa zub je uzročnik i tvorbe su vezane uz korijen zuba. U najvećem broju slučajeva radi se o zubu s dubokim karijesom ili ispunom ili brušenom zubu nosaču fiksnoprotetskih nadomjestaka. Idiopatska osteoskleroza se nalazi distopično od zuba ili mjesta gdje je nekad bio zub. Zub u čijoj se blizini javlja, često je intaktan ili s manjim karijesom ili manjim ispunom. Idiopatsku osteosklerozu treba smatrati anatomskom tvorbom. U nekim slučajevima lokalni etiološki čimbenici mogu uzrokovati tvorbe s identičnom pojavom.

kondenzirajući ostitis ; idiopatska osteoskleroza

nije evidentirano