engleski

Stroke in old age

Praćenje, utvrđivanje i evaluiranje zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba je prioritetna gerontološko javnozdravstvena djelatnost, čija primjena je indikator napretka ili propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog pučanstva. Tendencija povećanja udjela starijeg pučanstva Hrvatske dovodi do razlike između utvrđenih i zadovoljenih zdravstvenih i gospodarstvenih potreba starijih ljudi. Na to ukazuju evaluirani podatci gerontološke datoteke po kojima je svaka peta starija osoba u Hrvatskoj ovisna o tuđoj pomoći, te gerontološkoj i gerijatrijskoj zdravstvenoj skrbi, a to se poglavito odnosi na uzroke bolesnog starenja i nastalog invaliditeta od moždanog udara kao vodećeg uzroka smrti od cirkulacijskih bolesti. Mortalitet i morbiditet uzrokovan moždanim udarom (Hrvatska 2002. – 2005.g.) Najnovija javnozdravstvena gerontološka analiza mortalitetne strukture Hrvatske u 2004. godini po dobnim skupinama ukazuje na gotovo identičan udio, u odnosu na 2003. godinu, umrlih starijih osoba u dobi od 65 i više godina (77, 96%) u ukupno 49756 umrlih. Gerontološko – javnozdravstveni pokazatelji usporedbe vodećih uzroka smrti u ukupno umrlih po najučestalijim skupinama bolesti u Hrvatskoj od 2002. do 2004.godine ukazuju na trend porasta. Tako 2002.godine u skupini bolesti cirkulacijskog sustava udio smrtnosti iznosi 52, 80%, 2003. godine 53, 01%, dok 2004. godine se bilježi manji pad smrtnosti u odnosu na protekle dvije godine na 50, 16% udjela (slika 1). Međutim usporedbom mortaliteta hrvatskih 65 godišnjaka po najučestalijim skupiniama bolesti u Hrvatskoj od 2002. do 2004. godine ukazuju na izrazitu veličinu pojavnosti uzrokovanih bolestima cirkulacijskog sustava od čak 87, 4% udjela (slika 2.) To potvrđuje kako je starački mortalitet odražava mortalitetnu strukturu hrvatskog pučanstva. Osnovni je gerontološki javnozdravstveni prioritet primjena programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije koji ima osnovni cilj pomak uzroka mortaliteta od cirkulacijskih bolesti gdje vodeći uzrok upravo moždani udar u ranijoj starosti od 65 do 74 godine na duboku starost od 85 i više godina. Moždani udar ( I64 ) kao uzrok smrti u ukupno umrlih od cirkulacijskih bolesti pojavljuje se na prvom mjestu ranga učestalosti od čak 22, 24% (N=5551) dok taj udio u 65 godišnjaka uzrokovanih inzultom iznosi čak 91, 53% - N=5081 (slika 3 i 4). Bolesti cirkulacijskog sustava zauzimaju daleko najveće prvo mjesto u uzrocima smrtnosti, no međutim zanimljivo je da od vodećih pet skupina bolesti 2004. godine se bilježi pad smrtnosti samo u ukupno umrlih od bolesti cirkulacijskog sustava, dok se u skupini bolesti novotvorina, ozljeda, otrovanja i nekih drugih posljedica vanjskog uzroka, bolesti probavnog sustava, te bolestima dišnog sustava bilježi porast smrtnosti u odnosu na 2002. godinu. Taj pokazatelj ukoliko se fokusira na starije pučanstvo tada pokazuje trend porasta i to upravo u ranijoj starosti. Hospitalizacije uzrokovane bolestima cirkulacijskog sustava (N=71542) u 2005.g. u ukupno ostvarenih 542543 hospitalizacija ukazuje na visoki udio od 59, 09% (N=42271) upravo u 65 godišnjaka. Udio hospitalizacija uzrokovanih inzultom unutar svih uzroka u skupini bolesti cirkulacijskog sustava (I00 – I99, N=42271) u starijoj od 65 g. iznosi čak 5, 21% (N=2202) (slika 5). Ako taj gerontološki pokazatelj fokusiramo na spolnu diferencijaciju (slika 6 i 7) hospitalizacije uzrokovane inzultom prevaliraju u starijih žena (N=1306) za razliku od starijih muškaraca (N=896) gdje prevalira akutni infarkt miokarda kao uzrok hospitalizacija u skupini bolesti cirkulacijskog sustava (N=1593). Impresivni su gerontološki pokazatelji usporedbe udjela hospitalizacija bolesnika zbog moždanog udara u odnosu na dobnu skupinu do 64 g. i starijih od 65 g. u kojih taj udio iznosi čak 77, 18% (slika8).Gerontološki morbiditetni pokazatelji gerijatrijskih osiguranika ukazuju kako razvoj djelatnosti Gerontoloških centara u zaštiti zdravlja starijih osoba u lokalnoj zajednici, koji u svojim programima uključuju provedbu mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije, može doprinijeti unaprijeđenju zaštite njihovog zdravlja, a time i trajnije odgoditi institucijsku gerijatrijsku skrb uzrokovanu moždanim udarom. Zaštita zdravlja starijih osoba ne može se provoditi niti unapređivati uz evaluaciju učinkovitosti i dostupnosti te racionalnosti gerijatrijske potrošnje ako se ne znaju gerontološko-javnozdravstveni pokazatelji o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba u institucijskoj i izvaninstitucijskoj zdravstvenoj skrbi, u lokalnoj zajednici gdje tu zdravstvenu skrb starije osobe ostvaruju. To je diktirano i primjenom hrvatske i europske gerontološke doktrine, a sukladno specijalističkom i subspecijalističkom usavršavanju iz gerijatrije po UEMS-u. Referentni Nacionalni Centar za gerontologiju, provedbom redovitih četiri područja gerontološke djelatnosti (NN 121/03, čl. 100., 107., 108., 109., 16. ; NN 82/02, Sl.gl. Grada Zagreba 22/04, NN 28/05, NN 58/05, NN 4/06, NN85/06) s Centrima za gerontologiju po županijskim Zavodima za javno zdravstvo Hrvatske omogućuje izradbu gerontoloških normi i algoritama s uspostavom mreže gerontološke i gerijatrijske zdravstvene skrbi, a koja uključuje poglavito neurogerijatrijsku skrb. Nužna je pri tome trajna izobrazba iz gerontologije i gerijatrije te neurogerijatrije i psihogerijatrije u dodiplomskom i poslijediplomskom obrazovanju stručnjaka različitog profila koji skrbe u zaštiti zdravlja starijih osoba. ZAKLJUČAK: Provedba Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije ljude u spriječavanju bolesnog starenja uzrokovanog moždanim udarom ima ključnu ulogu u rješavanja zadovoljenja objektivno utvrđenih, proučavanih i evaluiranih zdravstvenih potreba hrvatskog oboljelog staračkog pučanstva od bolesti cirkulacijskog sustava koji i dalje bilježi trend porasta. Program omogućuje rano otkrivanje zdravstvenog poremećaja nastanka moždanog udara i sprječavanje funkcionalne onesposobljenosti u neurogerijatrijskog bolesnika. Preventivne zdravstvene mjere imaju znanstveno dokazani učinak u sprječavanju nastanka bolesnog starenja što uz primjerenu gerijatrijsku i neurogerijatrijsku zdravstvenu skrb dovodi i do racionalne gerijatrijske zdravstvene potrošnje. Slika 1-8 Osnovne reference: 1. Demarin V.:Najnovije spoznaje u prevenciji, dijagnostici i liječenju moždanog udara u starijih osoba.Medicus 2, Vol 14 ; Zagreb, 2005:219-228 2. Tomek-Roksandić S, Perko G, Mihok D, Puljak A, Radašević H, Čulig J, Ljubičić M. Značenje Centara za gerontologiju županijskih zavoda za javno zdravstvo i Gerontološki centara u Hrvatskoj. U: Medicus 2, Vol 14 ; Zagreb, 2005: 177-193. 3. Spomenka Tomek-Roksandić, Goran Perko, Diana Mihok, Ana Puljak, Hrvoje Radašević, Josip Čulig, Zvonimir Šostar, Mate Ljubičić.: Gerontološki centri-izvaninstitucijska skrb za starije osobe-šansa razvoja hrvatskog gospodarstva u 2006.godini ; Ekonomska politika Hrvatske u 2006. Zbornik radova ; 2005. 574-595. 4. Tomek-Roksandić S, Perko G, Mihok D, Radašević H, Ljubičić M et al. Živjeti zdravo aktivno produktivno starenje - 4. knjižica uputa za očuvanje funkcionalne sposobnosti u dubokoj starosti. U: Tomek-Roksandić S, Čulig J, ur., Zagreb: CZG ZJZGZ ; 2005, str. 3-31. 5. Tomek-Roksandić S, Perko G, Mihok D, Puljak A, Radašević H, Škes M, Vračan S, Kurtović Lj, Fortuna V, Tomić B, Despot Lučanin J, Šimunović D, Šostar Z, Širanović V. Gerontološki centri 2004. Zagrebački model uspješne prakse za starije ljude (II. dopunjeno izdanje), Zagreb ; 2005: 1-204. 6. Tomek-Roksandić S, Perko G, Mihok D, Puljak A, Radašević H, Tomić B, Škes M, Kurtović Lj, Vračan S, Bach T. Gerontološki zdravstveno-statistički pokazatelji za Hrvatsku 2002./2003. godine. U: Tomek-Roksandić S, Čulig J, ur. Gerontološki zdravstveno-statistički pokazatelji za Hrvatsku 2002./2003. godine. Zagreb: Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba-Centar za gerontologiju ; 2004:6-918. 7. Tomek-Roksandić S, Perko G, Puljak A at all.: The importance of the follow up of health needs and functional ability of psychogeriatric patients. Acta Medica Austriaca. Springer Wien New York , Vol. 31, 2004:3.

the elderly; stroke; health needs; actively productive aging; functional ability; gerontology; geriatrics; education; prevention for the elderly

nije evidentirano