hrvatski

Društvo usluga: promjene u socio-profesionalnoj strukturi radno aktivnog stanovništva Hrvatske od 1971. do 2001.

Disertacija predstavlja sociološki pristup konceptualizaciji i istraživanju promjene u socio-profesionalnoj strukturi u Hrvatskoj kroz zadnja četiri desetljeća, ali djelomično zahvaća koncepte i istraživanja koji također pripadaju području ekonomije, demografije i marketinga. Teorijsko konceptualni okvir sadrži četiri potpoglavlja: Društvena promjena kao predmet socioloških istraživanja ; Temeljni društveni procesi koji utječu na promjene u socio-profesionalnoj strukturi ; Ekonomski i demografski pojmovi: radna snaga u uslužnoj ekonomiji te Društvo usluga kao temeljno obilježje socio-profesionalne strukture u postindustrijskom društvua. Empirijski dio sadrži tri potpoglavlja: Hipotetski okvir ; Metodološke napomene te Rezultati i interpretacija. Središnja hipoteza propituje je li hrvatsko društvo po svojoj socio-profesionalnoj strukturi bliže obilježjima postindustrijske podjele rada i postaje li kroz proces tercijarizacije društvo usluga? Indikatori analizirane promjene su: (1) promjena u strukturi radne aktivnosti hrvatskoga stanovništva ; (2) promjena u obrazovnoj strukturi radno aktivnog stanovništva ; (3) promjena u strukturi radno aktivnog stanovništva Hrvatske prema djelatnostima i (4) promjena u strukturi prema zanimanjima. Komparativnom analizom popisa stonovništva uočen je značajan porast udjela tercijarnog sektora djelatnosti, povećanje udjela uslužnih zanimanja u strukturi zanimanja te povećanje udjela obrazovanijih u strukturi stanovništva prema školskoj spremi što započinje već u 80-im godina prošlog stoljeća. Stoga, glavni zaključak je da je hrvatsko društvo ušlo u post-industrijsku fazu razvoja te da je prema obilježjima socio-profesionalne strukture postalo društvo usluga.

društvo usluga; post-industrijsko društvo; struktura zanimanja; struktura djelatnosti

nije evidentirano