hrvatski

Redefiniranje željezničkog čvora Zagreb

Željeznički čvor Zagreb počeo se oblikovati prije više od 140 godina. U prvim godinama formiranja poprimio je većim dijelom izgled koji se nije mijenjao sljedećih sto godina, kada je izgrađen novi ranžirni kolodvor i dopunjena mreža pruga koje su bile vezane uz tu izgradnju. U svom razvojnom vijeku željeznica je donijela prosperitet gradu, koji se ubrzano širio. Željeznica, koja je u početku bila izvan područja grada, počela je urastati u tkivo grada. Na taj način ona postaje svojevrsnom barijerom protoku prometa sa sjevernog u južni dio grada. Nakon toga slijedi denivelacija dijela pruga njihovim izdizanjem istih na vijadukt, odnosno probijanje cestovnih podvožnjaka. Na taj način željeznica sve manje predstavlja barijeru, a sve više dolaze do izražaja potencijalne mogućnosti njenoga boljeg uključenja u prometni sustav garda i njegove okolice. Na području grada križaju se dva značajna paneuropska koridora (V.b i X.), te budući željeznički sustav treba omogućiti nesmetani promet roba i putnika tim koridorima, a ujedno obavljati i funkcije vezane uz gradski i prigradski promet na području Zagreba i njegove okolice. Da bi budući željeznički prometni sustav udovoljio prometnim zahtjevima, treba doživjeti znatan preobražaj. Dosadašnja rješenja čvora više ne udovoljavaju novim zahtjevima, te moraju doživjeti temeljitu analizu i preobrazbu sukladno novim potrebama. U središnjem dijelu Zagreba postoje potencijalne mogućnosti za podizanje pruga na vijadukte na području od Savskog mosta, preko Zapadnoga i Glavnoga kolodvora do Heinzelove ulice. Na taj način bi se u središnjem dijelu grada oslobodile površine (na kojima su bili visoki željeznički nasipi) za nove namjene (prometnice, parkirališta, prostore za komercijalnu namjenu i dr.). Izgradnjom novoga tehničkoga putničkoga kolodvora na području postojećega kolodvora Borongaj stvorili bi se uvjeti za preseljenje sadržaja za njegu i održavanje vagona s Glavnoga kolodvora u TPK Borongaj. Također, preseljenjem tvornice TŽV Gredelj na novu lokaciju u Vukomercu oslobodio bi se veliki prostor u središtu grada za nove namjene. Navedenim izgradnjama u središtu Zagreba oslobodio bi se prostor od preko 20 ha za nove poslovne i komercijalne sadržaje. Također, postoji ideja da se željeznički plato Zagreb GK podigne na visinu oko 7 m iznad postojeće, čime bi se ostvarila mogućnost boljeg povezivanja središnjih dijelova grada i ostvarenje bolje funkcionalnosti tog prostora. Izgradnjom šireg prstena novih obilaznih pruga oko Zagreba, središnji dio grada oslobodio bi se tranzitnoga teretnog prometa i omogućio kapacitete za potrebe gradskog i prigradskog prometa Iz navedenog je vidljivo da željeznički čvor Zagreb traži detaljno izučavanje, te pruža mnoge projektantske izazove i široke poslovne mogućnosti.

Željeznički čvor Zagreb; paneuropski koridori; lokalni putnički promet; teretni i daljinski putnički promet

nije evidentirano