Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Povijesna geografija Kosova (CROSBI ID 3888)

Autorska knjiga | monografija (znanstvena) | međunarodna recenzija

Slukan-Altić, Mirela Povijesna geografija Kosova. Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga, 2006

Podaci o odgovornosti

Slukan-Altić, Mirela

hrvatski

Povijesna geografija Kosova

Prostor Kosova stoljećima se nalazio na razmeđi različitih utjecaja. Na njegovu teritoriju vodile su se brojne bitke, doticale su ga linije razgraničenja ili pak prolazile njegovim prostorom često ga dijeleći prema interesima i potrebama drugih. Okolnosti razvoja Kosova kao rubnog prostora sustjecanja različitih kultura, tradicija i državnih organizacija, tijekom čitave njegove povijesti bili su presudnim čimbenikom u njegovu povijesnom određenju. Interesi Osmanskog Carstva, Habsburške Monarhije, Srbije, Ugarske i Mletačke Republike koji se stoljećima isprepleću na području Balkana, stavili su Kosovo u središte pažnje odredivši ga kao ključni geostrateški prostor Balkanskog poluotoka. Za razumijevanje kosovske krize danas, neophodno je poznavanje prošlosti toga prostora. Povijesna geografija Kosova otkriva nam korijene problema i povijest nesporazuma koji su u pojedinim povijesnim razdobljima eskalirali do ratnih sukoba postavljajući uvijek iznova kosovski prostor u ulogu jezgre nestabilnosti čitave regije. Povijest kosovskog prostora u je ovoj knjizi prvenstveno temeljena na kartografskim izvorima. Naime, kada se radi o osjetljivom pitanju kao što je povijesna geografija nekog prostora, kartografski izvori prikazuju povijest prostornih odnosa preciznije nego bilo koji drugi pisani izvor. Pri tome, karta nikada nije samo slika geografske stvarnosti, već i jasan odraz povijesnih, političkih i kulturnih konteksta u kojima je nastajala. Pri vrednovanju i analizi kartografskih izvora, u povijesnim disciplinama oba spomenuta aspekta imaju podjednaku vrijednost. Kartografski spomenici na kojima tijekom više stoljeća nalazimo ime Kosova kao i imena kosovskih naselja, vjerodostojni su svjedoci njegove opstojnosti i povijesnog kontinuiteta. Objavljivanjem i interpretacijom odabranih kartografskih izvora, želja nam je unaprijediti dosadašnje spoznaje o historijsko-geografskom razvoju kosovskog prostora te potaknuti sagledavanje mogućnosti njegova budućeg razvoja u europskom kontekstu. Pojam Kosova tijekom povijesti upotrebljavao se u različitim oblicima i prostornim opsezima. Toponim Kosovo prvi se puta spominje u djelima o Kosovskoj bitci 1389. godine. Do tada su latinski kroničari spomenuto područje nazivali Campus Merulae, odnosno Kosovo polje. Ime Kosova prešlo je prirodne granice Kosova polja u vrijeme osmanske vlasti kada je uoči Berlinskog kongresa uvedena upravno-teritorijalna jedinica Kosovski vilajet. Sve do tada ime Kosova upotrebljavano je isključivo za označavanje geografskog prostora Kosova polja. U današnjem prostornom obuhvatu, ime Kosovo koristi se tek nakon 1968. godine kada je ime tadašnje autonomne pokrajine Kosovo i Metohija (Kosmet), preimenovano u Autonomna pokrajina Kosovo, proširujući tako ime Kosova sve do zapadnih granica Pokrajine, odnosno do jugozapadnih granica tadašnje Jugoslavije uključujući u taj pojam i prostor čitave Metohije. Geografski uvjeti razvoja kosovskog prostora Smješteno u samom središtu jugoistočne Europe, Kosovo je oduvijek bio ključni prostor povezivanja Podunavlja i Pomoravlja s jadranskim i egejskim prostorom. S druge strane povoljne fizičko-geografske osobine Kosova čine ga iznimno vrijednim prostorom pogodnim za naseljavanje i gospodarsku valorizaciju. Prostrane zavale, Kosovska i Metohijska, predstavljaju iznimno vrijedan agrarni prostor dobro opskrbljen vodom. Uz prometni položaj i agrarne vrijednosti, uzrok rane naseljenosti i povijesne važnosti Kosova je bogatstvo rudama. Najstarija naselja Kosova nisu samo značajna raskrižja karavanskih putova već istovremeno i središta rudarske aktivnosti (Novo Brdo, Janjevo, Trepča). U takvom historijsko-geografskom kontekstu, Kosovo sa svojim iznimno dobrim prometnim i gospodarskim predstavlja iznimno privlačno imigracijsko područje, odnosno najzanimljiviji prostor teritorijalnog i etničkog širenja susjednih državnih jezgri. Kako je za rašku Srbiju logično širenje prema privlačnim agrarnim kotlinskim područjima Kosova tako je i za Albaniju stiješnjenu u staroj ilirskoj jezgri između Drima i Vojuše (Vjosë) i pritisnutu visokim natalitetom, Kosovo idealan izlazni prostor demografske ekspanzije. U silini borbe za životni prostor, stvorena je pozornica budućih sukoba. Tako su iznimne geografske prednosti kosovskog prostora, ujedno postale i izvorom njegovih problema.

povijesna geografija ; gradovi ; granice ; kartografski izvori

nije evidentirano

engleski

Historical Geography of Kosovo

nije evidentirano

historical geography ; towns ; borders ; cartographical surces

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga

2006.

953-212-234-6

160

objavljeno

Povezanost rada

Povijest