hrvatski

Rod u civilnoj kulturi

Moralni aspekt demokracije postaje dominantnim onda kad ljudi ustraju u zahtjevu da ih se prizna kao jedinstvene, samostalne pojedince koji imaju intrinzičnu ljudsku vrijednost. Ako se stereotipizacija ljudi (na osnovi spola, roda, dobi, religije, etničke pripadnosti, invaliditeta, izgleda, društvenoga statusa itd.) provodi bilo putem indoktrinacije, bilo putem fizičkoga nasilja ili korupcije, čovjeku će biti zapriječena mogućnost da se odgovorno odnosti prema istini, prema drugim ljudima i prema životu samome. Pravo na autonomnost (za razliku od samovolje) obstrukciju društvenih pravila čini legitimnim sredstvom samoobrane pojedinca od raznovrsnih neracionalnosti postojeće kulture koja segregiranjem ljudi po raznim osnovama, negira korijen moraliteta. Referat istražuje koje vrste ljudskih razlika jesu etički relevantne, te kako civilna kultura (nasuprot komunitarnoj kulturi) selekcionira značenja koja pridaje postojećim razlikama. Rod kao drugost u civilnome društvu ima značenje takve kulture sukoba koja postaje paradigmatskom za sve slučajeve proaktivne interakcije suprotstavljenih strana.

moralna jednakost ; autoritarizam ; vladavina prava ; deskriptivna razina ; normativna razina ; akcidentalan

nije evidentirano