hrvatski

Ranjivost prirodnih žala na području Kvarnera

Na obalama Kvarnera (akvatorij sjevernog Jadrana između istarske i vinodolske obale, odijeljen otočkim nizovima Cres-Lošinj i Krk-Rab-Pag) prirodni šljunkovito-pjeskoviti žali čine mali dio ukupne duljine obale. Ti žali su nastali su na dva različita načina: 1-razaranjem obale tijekom procesa marinske erozije kao i akumuliranjem bujičnih i riječnih sedimenata. Prirodni žali su najatraktivniji ali također i najranjiviji dijelovi obale u području Kvarnera. Neki su pjeskoviti ili šljunkoviti žali razoreni, a drugi se primjetno smanjuju zbog nepovoljnog antropogenog utjecaja. U ovom radu je izvršena komparacija Liburnijske i Vinodolske obale na kojima je jače izražen antropogeni utjecaj i devastacija obalnog okoliša. Također su uspoređeno stanje obalnog okoliša većih kvarnerskih otoka: Krka, Lošinja, Cresa i Raba. Najbolje očuvana je obala otoka Cresa, najviše izmijenjena građenjem obala otoka Krka, a najviše osjetljiva je obala otoka Raba. Najveći stupanj rizika s obzirom na prognozirano podizanje morske razine, imaju niska močvarna područja na otocima Krku i Rabu te estuarij rijeke Raše. Natural sandy-gravely beaches make only small part of total coast length on Kvarner area (aquatorium between Istrian peninsula and Vinodol coast divided by island chains Cres-Lošinj and Krk-Rab-Pag). These beaches were formed in two modes: 1-by coastal destroying during the process of marine erosion and 2- by accumulation of proluvial and alluvial sediments. Natural beaches are the most attractive and also the most vulnerable part of the coast in Kvarner area. Some sandy or gravely natural beaches have been destroyed and other ones have been obviously decreased due to unfavorable anthropomorphic influence. This paper has compared Liburnian and Vinodol coast, where the anthropomorphic influence and devastation of coastal environment are particularly distinctive. In addition, the paper compares coastal environmental condition of larger Kvarner islands (Krk, Lošinj, Cres and Rab). Coast of Cres is the best preserved, coast of Krk suffers the strongest anthropomorphic influence, while the coast of Rab island is the most vulnerable. The highest risk degree due to predicted sea level rise is present on marsh areas on Krk and Rab and estuary of Raša river.

obala; žal; ranjivost; održivi razvoj; Kvarner

nije evidentirano

engleski

The vulnerability of natural beaches in Kvarner area

Na obalama Kvarnera (akvatorij sjevernog Jadrana između istarske i vinodolske obale, odijeljen otočkim nizovima Cres-Lošinj i Krk-Rab-Pag) prirodni šljunkovito-pjeskoviti žali čine mali dio ukupne duljine obale. Ti žali su nastali su na dva različita načina: 1-razaranjem obale tijekom procesa marinske erozije kao i akumuliranjem bujičnih i riječnih sedimenata. Prirodni žali su najatraktivniji ali također i najranjiviji dijelovi obale u području Kvarnera. Neki su pjeskoviti ili šljunkoviti žali razoreni, a drugi se primjetno smanjuju zbog nepovoljnog antropogenog utjecaja. U ovom radu je izvršena komparacija Liburnijske i Vinodolske obale na kojima je jače izražen antropogeni utjecaj i devastacija obalnog okoliša. Također su uspoređeno stanje obalnog okoliša većih kvarnerskih otoka: Krka, Lošinja, Cresa i Raba. Najbolje očuvana je obala otoka Cresa, najviše izmijenjena građenjem obala otoka Krka, a najviše osjetljiva je obala otoka Raba. Najveći stupanj rizika s obzirom na prognozirano podizanje morske razine, imaju niska močvarna područja na otocima Krku i Rabu te estuarij rijeke Raše. Natural sandy-gravely beaches make only small part of total coast length on Kvarner area (aquatorium between Istrian peninsula and Vinodol coast divided by island chains Cres-Lošinj and Krk-Rab-Pag). These beaches were formed in two modes: 1-by coastal destroying during the process of marine erosion and 2- by accumulation of proluvial and alluvial sediments. Natural beaches are the most attractive and also the most vulnerable part of the coast in Kvarner area. Some sandy or gravely natural beaches have been destroyed and other ones have been obviously decreased due to unfavorable anthropomorphic influence. This paper has compared Liburnian and Vinodol coast, where the anthropomorphic influence and devastation of coastal environment are particularly distinctive. In addition, the paper compares coastal environmental condition of larger Kvarner islands (Krk, Lošinj, Cres and Rab). Coast of Cres is the best preserved, coast of Krk suffers the strongest anthropomorphic influence, while the coast of Rab island is the most vulnerable. The highest risk degree due to predicted sea level rise is present on marsh areas on Krk and Rab and estuary of Raša river.

coast; beach; vulnerability; sustainable development; Kvarner area

nije evidentirano