Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 259635

Otpad vezan uz proizvodnju električne energije i proizvodnju mineralnih gnojiva


Marović, Gordana; Senčar, Jasminka; Bronzović, Maja; Franić, Zdenko; Kovač, Jadranka
Otpad vezan uz proizvodnju električne energije i proizvodnju mineralnih gnojiva // Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 57 (2006), 333-338 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)


Naslov
Otpad vezan uz proizvodnju električne energije i proizvodnju mineralnih gnojiva
(Radioactive waste due to electric power and mineral fertiliser production)

Autori
Marović, Gordana ; Senčar, Jasminka ; Bronzović, Maja ; Franić, Zdenko ; Kovač, Jadranka

Izvornik
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju (0004-1254) 57 (2006); 333-338

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Fosfogips; odlagalište pepela i šljake; prirodna radioaktivnost; tehnološki povišena prirodna radioaktivnost
(: natural radioactivity; naturally occurring radioactive material (NORM); slag and ash deposit; phosphogypsum)

Sažetak
Istraživanja prirodne radioaktivnosti uz poznate izvore zagađenja, bilo da se radi o prirodno povišenoj radioaktivnosti određenog područja ili o tehnološki povišenoj prirodnoj radioaktivnosti, provodi se već nekoliko desetljeća u Jedinici za zaštitu od zračenja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu. Saznanja o tehnološki povišenoj prirodnoj radioaktivnosti omogućila su dosadašnja istraživanja radioaktivnosti u blizini termoelektrana na ugljen i tvornice mineralnih gnojiva. Svi ugljeni i fosfatne rude sadrže prirodnu radioaktivnost, članove uranovog i torijevog prirodnog radioaktivnog niza. Korištenjem tih sirovina, ugljeni u termoelektrani i fosfatne rude u proizvodnji mineralnih gnojiva, koncentriraju u sebi sadržanu radioaktivnost u čvrstom ostatku procesa kom su povrgnute i to nekoliko puta. Posljedično je koncentracija prirodnih radionuklida u otpadu nekoliko puta veća nego što su koncentracije prirodnih radionuklida inače prisutnih u okolišu, osobito okolnom tlu. Sav se otpad iz proizvodnje odlaže na odlagališta, gdje se gomila i prisutni prirodni radionuklidi zbog dugog vremena poluraspada (npr. 226Ra: T1/2=1600 godina) ostaje trajna opasnost. Utjecaj termoelektrana na ugljen na okoliš, kao i tvornice mineralnih gnojiva predmet je sustavnog istraživanja praćenja prirodnih radionuklida tijekom proizvodnje, prerade i odlaganja otpada s povišenom prirodnom radioaktivnosti. Rezultati znanstvenih spoznaja korišteni su prilikom sanacije odlagališta pepela i šljake, a koriste i u izradi kriterija pri odabiru uvoznih sirovina. Jedan od uvjeta jest i manja količina prirodne radioaktivnosti u ugljenu odnosno fosfatnoj rudi. Stoga, izmjerene koncentracije prirodnih radionuklida uvoznih energetskih ugljena, koji se danas koriste u termelektrani na ugljen, pokazuju povoljniji odnos prirodnih radionuklida tako da je sav otpadni pepeo podoban za uporabu u graditeljstvu odnosno u cementnoj industriji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika, Kemijsko inženjerstvo, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0022001

Ustanove
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb

Časopis indeksira:


  • Scopus
  • MEDLINE


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • Biological Abstracts
  • Chemical Abstracts
  • Excerpta Medica
  • Index Medicus