Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Izvori svjetlosti za polimerizaciju (CROSBI ID 344731)

Ocjenski rad | diplomski rad

Franulović, Zoja Izvori svjetlosti za polimerizaciju / Tarle, Zrinka (mentor); Zagreb, Stomatološki fakultet, . 2006

Podaci o odgovornosti

Franulović, Zoja

Tarle, Zrinka

hrvatski

Izvori svjetlosti za polimerizaciju

Polimerizacija je proces pretvorbe monomera u polimer. Sam proces naziva se radikalskom polimerizacijom te prolazi 3 stadija: inicijacija, propagacija i terminacija. Proces započinje aktivacijom najčešće rabljenog fotoinicijatora kamforkinona izlaganjem materijala plavom svjetlu valne duljine 400-500 nm. Najučinkovitija je valna duljina pri 468 nm što odgovara maksimumu apsorpcije kamforkinona. Kompoziti se stvrdnjavaju radikalskom polimerizacijom. Formiranje makromolekula povezano je sa skupljanjem polimeriziranog materijala. Intermolekulska distanca monomera iznosi 0.3-0.4 nm. Polimerizacijom se uspostavlja kovalentna sveza, a udaljenost između monomera se smanjuje na 0.15 nm. Smanjenje razmaka između dvije molekule uvjetuje i volumetrijsko skupljanje. Svjetlosno polimerizirajući kompoziti skupljaju se prema granicama za koje su vezani, a ne prema izvoru svjetlosti, kako bismo očekivali. Prije uvođenja svjetlosno polimerizirajućih kompozita u praksu, samopolimerizirajući kompoziti su bili materijal izbora. Kod tih višekomponentnih sustava miješanjem se inicira polimerizacijski proces. Postupkom miješanja kisik zaostaje u materijalu što inhibira radikalsku polimerizaciju i rezultira poroznošću materijala. Takav materijal je izvrsna retencijska podloga za nakupljanje plaka i diskoloracije, a što je još bitnije znatno su mu narušena fizičko-mehaničko svojstva. Zbog toga se već godinama svjetlosno polimerizirajući kompozitni materijali nameću kao materijal izbora za rekonstrukciju i naknadu tvrdih zubnih tkiva. Za izbor izvora svjetlosti važan je raspon i najintenzivnija valna duljina (468 nm), početni i optimalni ukupni intenzitet, toplinski intenzitet unutar sustava i vrijeme osvjetljavanja. Izvori svjetlosti su: standardni halogeni polimerizator, kontinuirani argonski laser, pulsni laser, plazma tehnologija i plave visokosjajne svijetleće diode. Pokazujući optimalne rezultate u polimerizaciji kompozitnih materijala, dobivene istraživanjem u ovom radu, uređaj izbora modernih stomatoloških ordinacija trebao bi biti LED polimerizator.

polimerizacija; kompoziti; uređaji za polimerizaciju

nije evidentirano

engleski

Curing units for photopolymerization

nije evidentirano

polymerization; composite materials; curing units

nije evidentirano

Podaci o izdanju

23

13.07.2006.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Stomatološki fakultet

Zagreb

Povezanost rada

Dentalna medicina