hrvatski

Paleotla u pleistocenskim praporima Baranje i Srijema - geokemijske značajke

Geološki gledano, istočna Slavonija i Baranja pretežito su izgrađene od pleistocenskog prapora i holocenskih aluvijalnih sedimenata. U radu su proučavana četiri reprezentativna profila na Banskom brdu i uz obalu Dunava koji su detaljno geokemijski analizirani. K-horizont nastaje pedogenezom dobro razvijenog autohtonog paleotla, a uzastopni slijed od nekoliko K-horizonata bez paleotla između njih ukazuje da je nekoliko paleotala erodirano. Time se isključuje mogućnost označavanja paleotala ” brojanjem od površine” . Sintezom profila dobio bi se stup s oko osam paleotala. Preliminarni rezultati datiranja ukazuju da je najstarije analizirano paleotlo nastalo tijekom interglacijala Riβ /Würm. Dobro razvijenim istraživanim paleotlima smatraju se eutrični kambisoli, dok su mlađa paleotla najčešće kastenozemi. U istraživanim proflima paleotala erodiran je A-horizont. Paleotla su obogaćena slabije mobilnim elementima u tragovima, što se osobito vidi kod pedogenetski bolje razvijenih paleotala. Na temelju koeficijenata trošenja Ba/Sr i (CaO+Na2O+MgO+K2O)/Al2O3 jasno se izdvajaju horizonti paleotala od prapora. Rezultati statističkih testova pokazali su da koeficijent trošenja Ba/Sr, zadovoljava uvjete o jednakosti varijanci i srednjih vrijednosti u slabije i bolje razvijenim horizontima paleotala. Slijedom toga ne može se odbaciti mogućnost da ta dva skupa podataka pripadaju istoj populaciji (paleotlima).

paleotlo; prapor; geokemija; pleistocen; Hrvatska

nije evidentirano

engleski

Paleosols in Pleistocene Loess in Baranja and Srijem - Geochemical Characteristics

Geološki gledano, istočna Slavonija i Baranja pretežito su izgrađene od pleistocenskog prapora i holocenskih aluvijalnih sedimenata. U radu su proučavana četiri reprezentativna profila na Banskom brdu i uz obalu Dunava koji su detaljno geokemijski analizirani. K-horizont nastaje pedogenezom dobro razvijenog autohtonog paleotla, a uzastopni slijed od nekoliko K-horizonata bez paleotla između njih ukazuje da je nekoliko paleotala erodirano. Time se isključuje mogućnost označavanja paleotala ” brojanjem od površine” . Sintezom profila dobio bi se stup s oko osam paleotala. Preliminarni rezultati datiranja ukazuju da je najstarije analizirano paleotlo nastalo tijekom interglacijala Riβ /Würm. Dobro razvijenim istraživanim paleotlima smatraju se eutrični kambisoli, dok su mlađa paleotla najčešće kastenozemi. U istraživanim proflima paleotala erodiran je A-horizont. Paleotla su obogaćena slabije mobilnim elementima u tragovima, što se osobito vidi kod pedogenetski bolje razvijenih paleotala. Na temelju koeficijenata trošenja Ba/Sr i (CaO+Na2O+MgO+K2O)/Al2O3 jasno se izdvajaju horizonti paleotala od prapora. Rezultati statističkih testova pokazali su da koeficijent trošenja Ba/Sr, zadovoljava uvjete o jednakosti varijanci i srednjih vrijednosti u slabije i bolje razvijenim horizontima paleotala. Slijedom toga ne može se odbaciti mogućnost da ta dva skupa podataka pripadaju istoj populaciji (paleotlima).

paleosol; loess; geochemistry; Pleistocene; Croatia

nije evidentirano