hrvatski

Dva otoka Hvara

Dihotomija primorskoga i kontinentalnog, priobalja i zaleđa, mora i planine u Dalmaciji je stalno mjesto izrazitog kontrasta i istodobnog prožimanja. Ti geografski i kulturni entiteti spojeni su migracijama i kontaktima njihovih stanovnika. Otok Hvar ima sve tipične sredozemne karakteristike, a dolaskom doseljenika s kopna nakon turskih ratova postaje, na mikrorazini, paradigmatskim primjerom sraza kontinentalnih došljaka i otočnih starosjedilaca. Kroz analizu književnih djela hvarskih pisaca od 16. do 18. stoljeća (Vinka Pribojevića, Petra Hektorovića, Hanibala Lucića, Martina Benetovića, Ivana Dominika Stratika) uočava se podvojenost stanovnika zapadnog, starosjedilačkog, "mediteranskog" i istočnog, doseljeničkog, "kontinentalnog" dijela otoka Hvara. Odnos "mi" i "oni" pratit će se kroz konstrukcije i reprezentacije lokalnih identiteta i regionalnih specifičnosti u književnim djelima hvarskih autora ranog novovjekovlja, kroz diskurzivne postupke oblikovanja samopredodžbi i predodžbi o drugima pri izgradnji grupnog identiteta. Posebno su zanimljivi iskazi o egzotizaciji doseljenika s kopna kreiranjem "lika gorštaka" kao Drugog u mediteranskoj kulturi i civilizaciji te realizacija i djelovanje ove predodžbe u kulturnom kontekstu u kojem se javlja. Izdvojit će se vrijednosne predodžbe vezane uz karakterizaciju i oblikovanje "vlastitog" i "tuđeg" prostora te njihov kontinuitet u vremenu i prostoru. Različita perspektiva otočana i došljaka dokaz je otočne policentričnosti Hvara, gdje zapadni i istočni dio Hvara funkcioniraju kao dva svijeta, dva otoka na otoku.

hvarska književna djela; lokalni identiteti; otočni gorštaci; stereotipi o drugosti

nije evidentirano