hrvatski

Dubrovnik između idile i pogibije: slika 'grada' u njemačkim medijima početkom 1990-ih godina

"Ona [Ragusa, op. aut.] toliko je zabrinuta za svoju slobodu, da plemići tamo ne nose mačeve, da bez dopuštenja vijeća ne spavaju izvan svojih kuća, a da noću stranci, posebice Turci, bivaju zaključani u svojim noćilištima. I gradska vrata tako ljeti ne bivaju otvorena dulje od tri ili četiri sata, a zimi tek sat i po vremena." Raguzanska je ljubav prema slobodi o kojoj obaviještava prosvjetiteljska enciklopedija Zedler iz 18. stoljeća vidljiva ne samo u gradsko-logističkom pozoru već i u urbanističkoj slici grada. Tako nas u Dubrovniku susreće opisani oprez u opjevanom "svjetlom vijencu bedema", u "harmoničnoj, kompaktnoj utvrdi", koja je ušla i u antološku novelu njemačkog književnika Heinricha von Kleista, "Der Findling" (Nahoče). U tehnici skulpture kao znak ljubavi prema slobodi fungira, dijelom pripisivan mjesnom Antunu Dubrovčaninu, dijelom Nicolu da Milanu vitez Roland/Orlando (1418), koji, slično kao i 'libertas'-Motto republike, nosi u sebi "sve želje i predođbe male, u usponu se nalazeće sasmostalne republike". Ta dubrovačka urbana slika internacionalno je prepoznatljiva i kao takva je igrala neprikosnovenu ulogu tokom Domovinskog rata. U centru izlaganja stajale su slike 'grada' u odabranim njemačkim masovnim medijima početkom 1990ih godina. Polazeći od teze da je Dubrovnik tokom Domovinskog rata igrao neumitnu ulogu za stvaranje opće svijesti u inozemstvu i tako indirektno i za priznavanje Hrvatske kao samostalne države, u referatu su bili analizirani toposi, od kojih se sastoji mit grada Dubrovnika u njemačkim medijskim izlaganjima. Pri tome i sam 'grad' može biti definiran medijem: nositeljem informacija. Modi prožimanja tehničkih medija sa medijem 'grad' stajali su stoga u pozadini razmatranja.

Dubrovnik ; mediji

nije evidentirano