hrvatski

Utjecaj duljine prezentacije podražaja i broja promijenjenih obilježja na kapacitet vidnog radnog pamćenja

U dosadašnjim istraživanjima vidnog radnog pamćenja nije kontroliran broj obilježja koji se mijenja tijekom prezentacije dviju slika. Također, nije izjednačena ni duljina prezentacije podražaja budući da Wheeler i Treisman (2002) koriste 150 ms a Woodman, Vogel i Luck (2001) koriste 100 ms. Ove razlike u metodologiji istraživanja mogle su dovesti do razlika u procjeni kapaciteta vidnog radnog pamćenja kod ova dva istraživanja. Cilj našeg istraživanja je provjeriti da li broj promijenjenih obilježja i duljina prezentacije podražaja utječu na kapacitet vidnog radnog pamćenja. Eksperiment je proveden na uzorku od 37 studenata prve godine studija psihologije Filozofskog fakulteta u Rijeci (ak.god. 2005/2006). 34 ispitanice i 3 ispitanika su gledali podražaje s udaljenosti od otprilike 80 cm. Podražaji su bili prezentirani na 17-inčnom monitoru. Brojem promijenjenih obilježja na jednom od objekata i duljinom intervala prezentacije manipulirano je na tri nivoa. Moglo se promijeniti jedno, dva ili tri obilježja, a interval prezentacije iznosio je 100ms, 150 ms ili 200 ms. Kao podražaji, korišteni su skupovi od četiri linije, koje su bile definirane bojom, duljinom i orijentacijom. Zadatak ispitanika bio je da pamte skupove linija tijekom intervala retencije od 900 ms i da nakon toga odgovore da li je skup prikazan nakon intervala retencije jednak početnom, ili se dogodila promjena u barem jednom obilježju bilo koje linije. Svaki ispitanik prošao je kroz 144, po slučaju zadana pokušaja, od čega po 24 za svaki od tri nivoa veličine promjene, dok u preostalih 72 pokušaja nije bilo promjene. Duljina intervala prezentacije varirana je između ispitanika – svaki ispitanik prošao je kroz samo jedan nivo te varijable. Kao zavisne varijable korišteni su postotak točnih odgovora i vrijeme reakcije. Provedene su 3x3 analize varijance s ponavljanim mjerenjima na faktoru broj promijenjenih obilježja, dok je duljina intervala prezentacije analizirana između ispitanika. Ustanovljen je značajan glavni efekt broja promijenjenih obilježja, dok glavni efekt duljine intervala prezentacije i interakcija nisu bili značajni. Post-hoc analiza pokazala je da se najbolje detektira promjena svih triju obilježja, nešto lošije promjena dvaju, a najlošije promjena jednog obilježja. Ovi rezultati upućuju na to da se kapacitet vidnog radnog pamćenja mijenja ovisno o broju obilježja koja su se istovremeno promijenila, što ukazuje na potrebu da se u budućim istraživanjima preciznije kontrolira broj promijenjenih obilježja.

vidno radno pamćenje; vidna obilježja; kapacitet

nije evidentirano