hrvatski

Privatni kapitalistički fundamentalizam, ekonomski liberalizam i ekonomska znanost

Neoliberalizam se u posljednjih tridesetak godina nametnuo kao dominantna ekonomsko-politička doktrina društvenog razvitka. On zagovara privatizaciju i deregulaciju ekonomskih aktivnosti, liberalizaciju međunarodnih ekonomskih tokova i sustavno smanjivanje državnih funkcija u oblasti ekonomije. Ideološki savez liberalizma i ekonomske znanosti nije ostao bez štete za ekonomsku znanost. Suzio se prostor kritičkoga promišljanja suvremenih realnih problema svjetskoga razvitka, e ekonomsku je znanost lišio velikoga dijela njezine intelektualne tradicije, koji se razvio i pokazao u njezinim legitimnim i korisnim znanstvenim postignućima. Ideološki je dogmatizam tako postao "standardni" obrazac ekonomskoga mišljenja. No, da bi paradoks bio veći, liberalna koncepcija ekonomije nije u povijesti ekonomske misli ništa novo. Ta je koncepcija, razvijena na svršetku 18. i na početku 19. stoljeća na osnovi učenja Adama Smitha, u velikoj mjeri određena posebnim osobnim i povijesnim okolnostima njezina autora i vremena, i u mnogim je aspektima osporavana od samoga početka, kako sa stajališta njezine vlastite unutarnje logike, tako i sa stajališta njezine nesposobnosti da dade adekvatne odgovore na izazove vremena, a posebno krupnih ekonomskih poremećaja i socijalnih sukoba. Mnogi alternativni smjerovi nastali su na osporavanju liberalne doktrine i na nuđenju adekvatnijih i prihvatljivijih pristupa i odgovora.

Kapitalistički fundamentalizam; ekonomski liberalizam; neoliberalizam

nije evidentirano