Pregled bibliografske jedinice broj: 252221
Ponašanje spektralnog sastava Sunčevog zračenja tijekom potpune pomrčine Sunca 11. kolovoza 1999. godine
Ponašanje spektralnog sastava Sunčevog zračenja tijekom potpune pomrčine Sunca 11. kolovoza 1999. godine, 2006., diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 252221 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ponašanje spektralnog sastava Sunčevog zračenja tijekom potpune pomrčine Sunca 11. kolovoza 1999. godine
(Behaviour of the Solar irradiation spectrum during the Solar eclipse on August 11, 1999)
Autori
Tanatarec, Biljana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
10.07
Godina
2006
Stranica
64
Mentor
Marki, Antun
Ključne riječi
pomrčina Sunca; spektar Sunčevog zračenja; piranometar; pirheliometar
(Solar eclipse; Solar irradiation spectrum; pyranometer; pyrheliometer)
Sažetak
Poznavanje distribucije spektra Sunčevog zračenja na Zemljinoj površini neophodno je kako bi se moglo odgovoriti na mnoga pitanja vezana uz razmatranja same atmosfere pri nesvakidašnjim pojavama. U tu svrhu su u radu obrađena mjerenja intenziteta Sunčevog zračenja prikupljena za vrijeme potpune pomrčine Sunca dne 11. kolovoza 1999. u mjestu Balatonföldvár (Mađarska) kroz koje je prolazila linija totaliteta pomrčine. Linke-Feussnerovim pirheliometrom mjerena je izravna komponenta zračenja, dok je piranometrom mjerena ukupna i raspršena komponenta. Ekstrapolacijom podataka prije prvog i nakon četvrtog kontakta mjesečevog diska sa sunčevim dobivene su krivulje, koje prezentiraju hipotetske situacije dnevnog hoda intenziteta zračenja u slučaju da nije došlo do pomrčine Sunca. Površina ispod modeliranih krivulja daje nam podatak o mogućoj prosječnoj količini energije pristigle na Zemljinu površinu u mjerenom vremenskom razdoblju. Isto tako izračunata je i dozračena energija iz mjerenih podataka. Nadalje, iskorišteni su podaci dobiveni mjerenjem sa žutim (OG1), crvenim (RG2) i tamnocrvenim (RG8) filterima, koji čine sastavni dio Linke-Feussnerovog pirheliometra. Na temelju reprezentativnih krivulja propusnosti pojedinog filtera, dobiven je udio primljene energije pri tlu u odnosu na vrh atmosfere. Također je izračunat ukupni intenzitet zračenja u pojedinim dijelovima spektra pri standardnim optičkim masama te relativno zračenje. Obrađeni su i podaci o UV zračenju mjereni u Zagrebu na Horvatovcu dne 11. kolovoza 1999. kao funkcija eritemalne učinkovitosti na ljudsku kožu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
0119330
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Antun Marki
(mentor)