Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 252047

Pokušaj provjere hipoteze o ontogeneze vrsta igara u užem smislu riječi.


Sindik, Joško
Pokušaj provjere hipoteze o ontogeneze vrsta igara u užem smislu riječi. // Znanstveno-stručno savjetovanje Slobodno vrijeme i igra [u okviru priredbe] 9. zagrebački sajam sporta i nautike : zbornik radova / Andrijašević, Mirna (ur.).
Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta, 2000. str. 56-62 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)


Naslov
Pokušaj provjere hipoteze o ontogeneze vrsta igara u užem smislu riječi.
(An attempt of testing hypothesis about onto-genesis types of games in strait meaning)

Autori
Sindik, Joško

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Znanstveno-stručno savjetovanje Slobodno vrijeme i igra [u okviru priredbe] 9. zagrebački sajam sporta i nautike : zbornik radova / Andrijašević, Mirna - Zagreb : Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta, 2000, 56-62

Skup
Znanstveno-stručno savjetovanje Slobodno vrijeme i igra

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.-26.02.2000

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Vrste; igre; predškolska; djeca; frekvencija
(Types; games; pre-school; children; frequency)

Sažetak
U prvom dijelu istraživanja kao cilj je postavljeno utvrđivanje aktualnog stanja zastupljenosti pojedinih podvrsta igara (ILINX, MIMICRY, AGON, ALEA) na različitim dobnim skupinama djece u DV ” Trnoružica” u Zagrebu. Nadalje, pretpostavljeno je da bi poticanjem “ naprednijih” podvrsta igara moglo doći do njihove razmjerno veće zastupljenosti. Dakle, kao nul-hipoteze, pretpostavljeno je da: v nema razlike u zastupljenosti pojedinih podvrsta igara, kod različitih dobnih skupina djece v neće doći do veće zastupljenosti pojedinih vrsta igara nakon razdoblja intenzivnijeg poticanja hipotetski “ naprednijih” podvrsta igara, tijekom tromjesečnog vremenskog razdoblja. Prigodni uzorak eksperimentalnih grupa ispitanika bila su djeca po jedne starije, srednje i mlađe odgojne skupine vrtićke dobi djece (n1 = 24, n2= 28, n3= 31), dok je po jedna odgojna skupina istih dobi poslužila kao kontrolna (n1 = 25, n2= 26, n3= 32). 1. U I fazi istraživanja (inicijalno stanje), prema predloženim kriterijima, kod spontanih aktivnosti prevladavaju igre mimicry, te bismo njih stoga mogli smatrati dominantnim igrama predškolske djece, kod svih dobnih skupina. Kod vođenih igara ista tendencija nije utvrđena. 2. Prosječno trajanje aktivnosti i prosječan broj uključene djece u igrovnu aktivnost raste s kronološkom dobi djece, za obje faze praćenja kod vođenih aktivnosti. Ali, za spontane aktivnosti je pravilnost slabije izražena. 3. Kod vođenih aktivnosti, prosječno trajanje aktivnosti i prosječan broj djece uključene u aktivnost rastu iz I u II fazu praćenja. Porast je osobito zamjetan za igre agon, ali ne i kod igara mimicry, što može biti dijelom i efekt poticanja agon-aktivnosti u II fazi praćenja. Dakle, obje se nul hipoteze mogu odbaciti, ali generalizacija rezultata nije moguća. Rezultati bi mogli biti smjernice za daljnji rad : · ; možda bi moglo biti poželjno organizirati veći broj vođenih igrovnih aktivnosti kroz koje bi se djeca predškolske upoznavala i uključivala u “ naprednije” podvrste igara, kao sredstava poticanja njihova psihofizičkog razvoja (agon, alea) ; · ; osobito za djecu srednje i starije vrtićke dobi bilo bi možda poželjno poticati u većoj mjeri igre agon ili alea, da bi ih djeca što češće spontano uvrštavala u svoj “ repertoar” igara, unapređujući time vlastiti razvoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Psihologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Joško Sindik, (273042)