hrvatski

Cerebralni infarkt i autonomna srčana regulacija: osnovne anatomske i patofiziološke spoznaje, mogućnosti analize i kliničke implikacije

Srčani ritam nije jednoličan i stalan već se neprestano mijenja pod utjecajem simpatikusa i parasimpatikusa. Sniženi tonus parasimpatikusa ili povišeni tonus simpatikusa predisponira pojavu malignih aritmija sve do ventrikularne fibrilacije. Akutni cerebralni infarkt dovodi do autonomnog disbalansa i sniženja varijabilnosti srčanog ritma, odnosno predominacije simpatičke aktivnosti. Studije na eksperimentalnom i humanom modelu ukazuju da lezija inzularnog korteksa ima ključnu ulogu u srčanoj simpatičkoj hiperstimulaciji, odnosno u supresiji fiziološkog parasimpatičkog odgovora. U ljudi je potvrđeno da je lezija desnostranog inzularnog korteksa odgovorna za simpatičku hiperaktivaciju. U radu su pregledno prikazane osnovne anatomske i patofiziološke spoznaje o autonomnom disbalansu tijekom cerebralnog infarkta, mogućnosti analize istog te kliničke implikacije takvih spoznaja.

cerebralni infarkt; inzularni korteks; autonomni živčani sustav; srčani ritam

nije evidentirano