hrvatski

Demoreprodukcijski procesi u Hrvatskoj

Nakon razdoblja poratnog povećanja tj. nakon 1954., Hrvatska bilježi stalno smanjivanje nataliteta, uz manje oscilacije ovisno o djelovanju općih i specifičnih činitelja. U tom je razdoblju izraženo ubrzanje tranzicije nataliteta pod utjecajem za Hrvatsku specifičnih čimbenika, napose dugotrajne emigracije. Stoga je u osamdesetim godinama u nas, u uvjetima znatno niže ekonomske razvijenosti, izražena približno ista brojčana razina stope nataliteta i stope totalnog fertiliteta kao u mnogim europskim razvijenim zemljama. Početkom devedesetih godina se od prije prisutnim procesima reprodukcijske/generacijske depopulacije ženskog stanovništva i generacijske depopulacije ukupnog (muškog i ženskog) stanovništva, pridružila i prirodna depopulacija, potencirana uz ostale od ranije djelujuće faktore, ratnom agresijom na Hrvatsku 1991/1992. Ta su tri depopulacijska procesa, zajedno s utjecajem negativnog migracijskog salda i ratne agresije, - zajednički uvjetovali pojavu ukupne depopulacije našeg stanovništva između 1991. i 1995. U interakciji s pratećim nepovoljnim promjenama u dobnoj strukturi (smanjivanje mladog uz intenzivno povećanje starog stanovništva) koje su izražene procesom jakog starenja stanovništva, depopulacijski procesi koji su u tijeku, djeluju na daljnje nepovoljno usmjeravanje razvoja našeg stanovništva. Simulativna populacijska politika u svoje obje varijante (pronatalitetna i imigracijska)postaje neminovnost sadašnjeg i budućeg ne samo demografskog već i ukupnog društvenog razvitka.

Demoreprodukcijski procesi; depopulacija

nije evidentirano